Zapisnik Petra Lazarića, domaćega bilježnika i kanonika potječe iz 1621. iz Mošćenica. U njemu je na glagoljičkom pismu dokumentirano rješavanje privatnoga diobenog spora među sumještanima u arbitraži. Premda pisana glagoljicom i na hrvatskom jeziku, ta isprava obuhvaća pohrvaćeno latinsko (i manje talijansko) pravnotehničko nazivlje te bilježi niz načela, koncepata i instituta koji su u izvansudskom postupku rješavanja spora dosljedno i pravilno primijenjeni po uzoru na rimsko pravo. Svi bitni pravni elementi ovoga diplomatičkog izvora odražavaju snažne odjeke tradicije rimskoga prava i ius commune. Autor u dva rada analizira sve relevantne institute primijenjene u arbitraži i postupovne i materijalnopravne, povezujući ih s rimskim i kanonskim pravnim uzorima. Ovaj izvor povezuje i s druga dva pravna svjedočanstva, koja su nastala u Mošćenicama u prvoj polovici 17. stoljeća, a koji također odražavaju snažne utjecaje rimske pravne tradicije: Mošćenički statut iz 1637. i lovransko-mošćeničko razgraničenje iz 1646.
Read full abstract