Abstract
Granični spor između Lovrana i Mošćenica iz 1646. godine poznat je u literaturi, dok je arhivski izvor u kojemu je zabilježen paleografski i filološki odgovarajuće obrađen i vrednovan. Premda je riječ o pravnom aktu, njegova je pravna odrednica nepoznata, što se posebno odnosi na nekoliko instituta, pojmova i izričaja koji svojom preciznošću, određenošću i pravnotehničkom izraženošću odudaraju od mjesnih feudalnih običajnih pravnih shvaćanja toga vremena. K tome, premda su ti pojmovi te izričaji u ispravi dokumentirani na talijanskome, oni su prigodno talijanizirani, a zapravo pripadaju latinskom jeziku. Dodatno, kada se spominju, oni odstupaju od uobičajene srednjovjekovne deskriptivnosti pravnoga jezika i administrativno-funkcionalnog stila kojima obiluje tadašnja pravna diplomatika. Kako sve navedene naznake upućuju na mogućnost da su ključni pojmovi, izričaji i instituti u lovransko-mošćeničkom razgraničenju preuzeti iz rimske pravne tradicije koja je na ovo područje prodirala i posredstvom ius commune te dijelom iz rimsko-kanonskoga procesa, u radu se propituje njihovo pravno podrijetlo te uloga i svrha koja se njihovim korištenjem postizala u konkretnom razgraničenju. U radu se posebna pažnja posvećuje procesnom mehanizmu kojim je riješen granični spor između Lovrana i Mošćenica te mogućnosti da je on oblikovan po uzoru na rimsku arbitražu i donekle na rimsko-kanonski proces.
Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
