Abstract

The article points to the need within the sociology of ideology to address the question first whether die classical concept of ideology is capable o f providing an adequate analysis of social phenomena considering the expansion of the means of mass communication and electronic media and secondly how is it possible to reconceptualise the concept of ideology in the light of these new developments. The dieoretical framework of reference of the article presupposes J. B. Thompson's theory of ideology which foregrounds several notions: dial both culture and consciousness are mediated by the media, that due to electronic media ideology has become a mass phenomena within contemporary society, that the individual reception o f political phenomena is beyond state control and that the personalisation of political contents through television has direct bearing on the agents of political power. In this context, die analysis of symbolical forms and messages has become a condition for understanding the effects of ideology in the era of mass communication and electronic media.

Highlights

  • Referentni teorijski okvir novog promišljanja ideologije uzima u obzir J

  • Thompsonovu teoriju ideologije koja u prvi plan postavlja činjenicu da su kultura i svijest medijski posredovani, da je zahvaljujući elektronskim medijima ideologija masovni fenomen suvremenoga društva, da je individualna recepcija političkih fenomena izvan kontrole države te da personalizacija političkih sadržaja uz pomoć TV ima direktne posljedice po nosioce političke moći

  • In this context, die analysis o f symbolical forms and messages has become a condition for understanding the effects of ideology in the era o f mass communication and electronic media

Read more

Summary

ERMAIVOŠ Filozofski fakultet u Zadru Faculty o f Philosophy in Zadar

U ovom radu ukazuje se na potrebu da se Sociologija ideologija suoči s pitanjem da li klasični koncept ideologije pruža mogućnost za adekvatnu analizu društvenih fenomena s obzirom na razvoj sredstava masovnih komunikacija i elektronskih medija i kako je u svjetlu novih okolnosti moguće rekonceptualizirati pojam ideologije. Zajednički su im sljedeći stavovi: prvo, da je porast sredstava masovnih komunikacija temeljni i konstitutivni element modernog društva te da je riječ o procesu koji je tijesno povezan s razvojem industrijskog kapitalizma i stvaranjem modernih država-nacija; drugo, da je riječ o procesu koji je temeljno promijenio način cirkuliranja simboličnih formi u modemom društvu; treće, da je s porastom sredstava masovnih komunikacija došlo do enommog porasta institucija koje se bave medijskim posredovanjem, naročito u sferi kulture, što je proces koji je poprimio globalni karakter; i konačno da je razvoj nove tehnologije slijedio ali i olakšao ove nove trendove, čime je istovremeno označen nov početak u povijesti kulturne transmisije posredstvom sredstava masovnih komunikacija. Jedna od značajnih posljedica ovog trend jest ograničena mogućnost kontrole i regulacije prijenosa audio-vizualnog materijala koji je izvannacionalnog porijekla, od strane nacionalnih država, a činjenica da je došlo do veće personalizacije i interakcije u smislu slobodnog izbora programa i kanala, prijema poruka bez posrednika, upućuje na to da su pitanja vezana za upotrebu masovnih sredstava komuniciranja, prije svega radija i televizije, s obzirom na spomenute trendove, politička pitanja par excelence

Ideologija i moderno društvo
Rekonceptualizacija ideologije u eri masovnih komunikacija
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call