Abstract
Autori razmatraju pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Hvarskom statutu iz 1331. u usporedbi s nekim dalmatinskim (Bračkim i Korčulanskim) i kvarnerskim (Vinodolski zakon, Cresko-osorski statut) statutima. Pri tome propituju u čemu su rješenja statutarnog prava sukladna općim tendencijama, a u čemu su njegove eventualne specifičnosti u statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i postupovnom pravu. Analizom notarskih zapisa i arhivske građe utvrđuje se u kojoj mjeri su se statutarne odredbe primjenjivale u svakodnevnom životu. U odredbama Hvarskoga statuta vidljivo je prožimanje dviju osnovnih pravnih kultura: slavenske i rimske, ali i utjecaji kanonskog te mletačkog pravnog sustava. Ovo prožimanje, uz uvažavanje specifičnosti same Komune, povezuje Hvarski statut s drugim statutima i europskim prostorom te korijenima pravnih sustava suvremenih europskih integracija.
Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
