Ivo Pranjković on the Language of Bosnian Franciscans

Ekrem Čaušević

doi:10.17234/croatica.42.3

Abstract

This paper discusses Ivo Pranjkovic’s scholarly research on the language of Bosnian Franciscans. Pranjkovic’s articles and books about the linguistic and stylistic characteristics of the chronicles and literary works written in Croatian by Bosnian Franciscans are considered by the author of this paper to be an immense and valuable contribution to the Croatian philology and to the study of the Croatian standard language tradition, which until the end of the nineteenth century was almost exclusively tied to the activities of the friars of the Franciscan province of Bosna Srebrena.

Highlights

PRANJKOVIĆEVI DOPRINOSI HRVATSKOMU JEZIKOSLOVLJUDa su franjevci Bosne Srebrene izgradili izrazito prepoznatljiv, u velikoj mjeri ujednačen i funkcionalno polivalentan standardnojezični uzus, i na fonološkoj, i na morfonološkoj, i na grafijskoj, i na pravopisnoj, i na sintaktičkoj, i na leksičkoj razini; 3
literary works written in Croatian by Bosnian Franciscans are considered by the author
which until the end of the nineteenth century was almost exclusively tied to the activities of the friars

Summary

PRANJKOVIĆEVI DOPRINOSI HRVATSKOMU JEZIKOSLOVLJU

Da su franjevci Bosne Srebrene izgradili izrazito prepoznatljiv, u velikoj mjeri ujednačen i funkcionalno polivalentan standardnojezični uzus, i na fonološkoj, i na morfonološkoj, i na grafijskoj, i na pravopisnoj, i na sintaktičkoj, i na leksičkoj razini; 3. Da je na sintaktičkoj i leksičkoj razini na taj uzus u prilično velikoj mjeri utjecala književnost hrvatskoga priobalja, i dalmatinska (čakavska) i dubrovačka (štokavska), dijelom čak i kajkavska književnost (u leksiku), ali isto tako i sintaktički ustroj te leksik latinskoga i talijanskoga jezika (uz razmjerno veliku zastupljenost turcizama); 5. Da je standardnojezični uzus koji su u BiH, ali i u Hrvatskoj, najvećim dijelom oblikovali franjevci Bosne Srebrene u vrlo velikoj mjeri utjecao na (konačnu) standardizaciju i kodifikaciju hrvatskoga jezika koja. Navedena zapažanja implicitno govore i o neprocjenjivoj vrijednosti franjevačke spisateljske baštine o kojoj je u proteklim desetljećima objavljen velik broj preglednih, stručnih i znanstvenih radova u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini

PRANJKOVIĆEV RAD NA FRANJEVAČKIM TEKSTOVIMA

SUMMARY