Generational question

Abstract

Rad se bavi složenim pojmom generacije, pri čemu je naglasak na upotrebi i problematiziranju pojma generacije u književnosti. Pojmu generacije pristupa se u njegovoj svakodnevnoj, medijskoj i novomedijskoj upotrebi te u području društvenih i humanističkih znanosti kako bi se nakon uvodnoga prikaza problema pristupilo upotrebi pojma generacije u znanosti o književnosti. Pojam generacije razvija se iz socioloških istraživanja, što je ukratko prikazano u drugome odjeljku, i što se nastoji kroz rad povezati s generacijama u književnosti. Sljedeći se odlomak bavi skicom teorijskoga prikaza pojma generacije u znanosti o književnosti, gdje se pojam generacijskoga upotrebljava kao periodizacijska i kao genološka oznaka, da bi se rad nastavio analizom upotrebe pojma generacije u nekoliko novijih književnih povijesti i studija o hrvatskome romanu. Različiti pristupi pojmu generacije u povijestima suvremene hrvatske književnosti otvaraju različita problemska čvorišta, primjerice pitanje „proze u trapericama“, hrvatskih „književnih naraštaja“ te upotrebe i pozicije pojma „otpora“, čemu se također pristupa u zasebnom odjeljku. Analize se provode imajući u vidu različite razine problema generacije i različita metodološka uporišta kojima se njemu pristupa, te stoga sama razrada zahtijeva određen stupanj opsežnosti, no pritom je osnovno pitanje i vodilja rada – što su to generacijski romani i kojim se suvremenim romanima hrvatske književnosti može pripisati ta odrednica. Kroz rad se upućuje na različite elemente za prepoznavanje generacijskih romana te na romane koji se u povijestima hrvatskoga romana označavaju kao generacijski. Pritom se, kroz spomenute analize prepoznaju i specifične lokalne generacijske artikulacije koje se aktiviraju i u književnim tekstovima. Zaključno se otvara pitanje o generacijskim temama u najnovijoj književnoj produkciji te se do tada prepoznate značajke ključne za prepoznavanje generacijskih romana dopunjuju novim mogućnostima.