Abstract
Epistemička osnova zbilje, naročito znanje Zapada, često se opisuje kao opće i time kao dano, dok se oblici koji ne odgovaraju paradigmi Zapada izazivaju i odbacuju kao inferiorni i nevrijedni znanstvene analize. Retoriku zapadnog vs. ne¬zapadnog znanja, naročito u okviru afričke tradicije, čini se da karakterizira patronistička sugestija da je ne-zapadno znanje inferiorno sistemima zapadne racionalnosti. Ta je retorika i ideološka orijentacija duboko ukorijenjena u akademski diskurs kada je u pitanju proizvodnja znanja i alata. Nastanila se u zapadnjačko obrazovanje i ostala dominantna stoljećima. Podtekstualna pretpostavka takvog diskursa nepotkrijepljena je jer se zasniva na znanstvenoj tradiciji koja je antagonistička prema drugačijim oblicima znanja. U ovom radu argumentiramo da je prava razlika između zapadnog i afričkog sustava medicinskog znanja ne toliko u rezultatima, koliko u epistemičkoj osnovi koja ih oblikuje. Tvrdimo da su svi oblici znanja kontingentni prema specifičnim kontekstima te evaluacijski kriterij dizajniran da vrednuje njihovu univerzalnu istinu nema korisnu funkciju osim promicanja lažnog hegemonijskog narativa s jedinom svrhom da dominira i eksploatira. Zaključujemo tako što zagovaramo proširenje glavnog medicinskog znanja istraživanjem drugih oblika epistemologije, bez predrasuda
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
