Abstract
Polazeći od činjenice da interkulturalno obrazovanje kroz različitost svojih programa koji potiču dijalog između različitih kultura, pokreće promjene u obrazovnoj politici i odgojno-obrazovnoj praksi, pozitivnu interakciju i integraciju među kulturama, te prihvaćanje, poznavanje, vrednovanje, poštivanje i razumijevanje različitih kultura, u ovom radu se razmatra uloga i kompetencije nastavnika u takvom procesu. U prvom dijelu pojašnjava se uloga nastavnika s obzirom na oblike i strategije poučavanja koje koriste u razredu. U nastavku rada naglasak se stavlja na različitost u određenju pojma interkulturalnih kompetencija u kontekstu profesionalnoga i osobnoga razvoja svakog nastavnika.
Highlights
DIJANA DRANDIĆ Pučko otvoreno učilište PulaPolazeći od činjenice da interkulturalno obrazovanje kroz različitost svojih programa koji potiču dijalog između različitih kultura, pokreće promjene u obrazovnoj politici i odgojno-obrazovnoj praksi, pozitivnu interakciju i integraciju među kulturama, te prihvaćanje, poznavanje, vrednovanje, poštivanje i razumijevanje različitih kultura, u ovom radu se razmatra uloga i kompetencije nastavnika u takvom procesu
Interkulturalna osjetljivost se odnosi i na sposobnost prepoznavanja, priznavanja i poštivanja kulturalnih razlika Ona predstavlja afektivnu dimenziju interkulturalne komunikacijske kompetencije vlastitu svijest, znanje i razumijevanje kulturnih razlika, razumijevanje različitih oblika ponašanja u različitim kulturama, otvorenost prema kulturnim razlikama i fleksibilnost iz perspektive vlastite kulture
Summary
Polazeći od činjenice da interkulturalno obrazovanje kroz različitost svojih programa koji potiču dijalog između različitih kultura, pokreće promjene u obrazovnoj politici i odgojno-obrazovnoj praksi, pozitivnu interakciju i integraciju među kulturama, te prihvaćanje, poznavanje, vrednovanje, poštivanje i razumijevanje različitih kultura, u ovom radu se razmatra uloga i kompetencije nastavnika u takvom procesu. Interkulturalno obrazovanje kao temelj interkulturalne pedagogije u svojoj osnovi, naglašava Gundara (2000, 124), ima cilj institucionalno obrazovati nastavnike za rad u kompleksnim školama, kako bi se znali nositi s različitim barijerama i predrasudama, kao i ksenofobijom i rasizmom odnosno da bi znali organizirati razred tako da djeca s različitim kompetencijama i različitim razinama kulturne udaljenosti mogu učiti jedni od drugih. Nastavnici, tvrdi Gundara (2008), trebali bi: biti obrazovani za rad u kompleksnim školama, znati razbijati fortifikacijeske zidove između učenika, učionica, nastavnika i škola, znati se nositi s ksenofobijom i rasizmom, znati organizirati učenje tako da djeca s različitim kompetencijama ili različitog kulturnog porijekla, rado uče zajedno jedni od drugih. Tvrdi Mesić (2008, 147), u procesu obrazovanja učenici se ne bi smjeli udaljiti od vlastitoga kulturnoga i etničkog porijekla, ali ih nastavnici trebaju učiniti svjesnima da dijele život s pripadnicima drugih kultura koji imaju druga obilježja i način života različit od njihova
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
