Abstract
S obzirom na sve veći nedostatak šumskih radnika i zbog toga na otežano ostvarivanje plana sječe neizbježno je da šumarska poduzeća razmatraju, među ostalim, mogućnosti uporabe suvremenih strojeva u tehnološkom procesu sječe stabala i izrade drvnih sortimenata i forvardera u fazi izvoženja drva. Primjena te tehnologije rada u šumarstvu BiH nameće i potrebu istraživanja njezina utjecaja na šumski ekosustav. Stoga se u ovom radu prikazuju rezultati oštećivanja preostalih stabala u sastojini pri primjeni djelomično i potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Istraživanje je provedeno na području kojim gospodari Šumsko privredno društvo »Unsko-sanske šume« d.o.o. Bosanska Krupa, u Podružnici šumarija Ključ. U dva šumska odjela postavljena je mreža dimenzija 200 × 200 m i ogledne plohe u obliku kruga polumjera 25 m i površine 0,19625 ha. Analizirana su sva oštećena preostala stabla na oglednim plohama prsnoga promjera iznad 5 cm i snimljeni ovi podaci: vrsta drveća, prsni promjer, vrsta oštećenja, mjesto oštećenja i veličina oštećenja. U jednom analiziranom šumskom odjelu primijenjeni su ručno-strojna sječa i izrada motornim pilama te forvarder, skider s vitlom i samarica za privlačenje drva – djelomično mehanizirani sustav pridobivanja drva. U drugom šumskom odjelu primijenjen je harvester za sječu stabala i izradu šumskih drvnih sortimenata ili samo za izradu šumskih drvnih sortimenata od stabala posječenih motornom pilom (udaljenija stabla od puta i stabla velikih promjera), te forvarder za privlačenje (izvoženje) drva – uvjetno određeno kao potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drva (sustav harvester i forvarder). Primjena harvestera i forvardera u tehnološkom procesu pridobivanja drva uzrokovala je oštećenja na 13,21 % preostalih stabala u analiziranom šumskom odjelu koji obuhvaća visoke šume s prirodnom obnovom i šumske kulture. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike u udjelu oštećenih stabala tijekom primjene promatranih sustava pridobivanja drva u visokim šumama s prirodnom obnovom (χ2 p = 0,1005). Najčešća vrsta oštećenja u oba slučaja je »oguljena kora i oštećeno drvo«. Najveći je broj oštećenja zabilježen na žilištu i pridanku kod djelomično mehaniziranoga sustava pridobivanja drva, odnosno na deblu i pridanku kod potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Radi dobivanja pouzdanijih rezultata potrebno je nastaviti sa sličnim istraživanjima kojima bi se obuhvatio veći broj utjecajnih čimbenika.
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callSimilar Papers
Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
