Abstract
Valorizirajući internetsko kupovanje kao aktualan fenomen koji je zadnjih godina u globalnom porastu, ovim radom se ukazuje na deficit društvenih, napose socioloških, analiza na temu u kontekstu hrvatskog društva. Pregledom literature o profilima internetskih kupaca postavljen je okvir za ispitivanje studentske populacije koja je prepoznata kao predvodnik suvremenih potrošačkih i tehnoloških trendova. Operacionalizacijom viševrsnih forma kapitala uz varijable demografije, tehnoloških resursa i praksi, ispitane su odrednice studentskoga internetskog kupovanja u Hrvatskoj (N= 1094). Izvorni empirijski nalazi prikupljeni metodom ankete pokazuju da studentsko internetsko kupovanje najpouzdanije predviđaju posjedovani tehnološki resursi, tehnološke vještine i interesi na način da su ispitanici opremljeniji novim tehnologijama s izraženijim tehnološkim vještinama i interesom za praćenjem tehnoloških trendova vjerojatniji internetski kupci. Aspekti tehnoloških resursa i praksi udruženi s ekonomskim kapitalom utvrđeni su značajnima i kod razlikovanja studenata koji (ne)kupuju putem interneta, što je podcrtalo višerazinske nejednakosti u perspektivi studentskog internetskog kupovanja. Izražena zabrinutost oko online rizika te tradicionalna (ne)vezanost za fizičku kupovinu ispostavili su se glavnim razlozima neprakticiranja internetskog kupovanja iz perspektive ispitanika, što je razvojnu dinamiku same prakse zaokružilo temama društvene nejednakosti i nepovjerenja.
Highlights
Valorising Internet purchase as a current phenomenon that has recently been rapidly growing worldwide, this paper points to the lack of social, especially sociological, analysis of the topic in the context of Croatian society
By reviewing the literature about Internet buyers’ profiles, a research framework has been developed for conducting a survey among students, who are recognised as the anticipators of contemporary consumer and technological trends
Original empirical survey findings showed that students’ Internet purchase is predicted most reliably by their technological resources, technological skills and interest in such a way that students better equipped with new technologies, with pronounced technological skills and an interest in following technological trends are more likely to be Internet consumers
Summary
Temeljne karakteristike internetskog kupovanja ujedno predstavljaju njegove razlike u odnosu na fizičku potrošnju, poglavito mogućnost vremenski neograničene potrošnje bez posjećivanja fizičkog prostora i bez fizičkog kontakta s robom. Ovo istraživanje uključuje dobni aspekt internetskih kupaca za koji je Akhter (2012) ustvrdio da nije uniforman u znanstvenoj literaturi, iako se načelno ističe veća sklonost kupovanju putem interneta kod mladih nego starijih generacija (Swinyard i Smith, 2003; Akhter, 2003; Bigne i dr., 2005; Hernandez i dr., 2011). Swinyard i Smith (2003) ustanovljuju da su osobni prihodi, prihodi kućanstva te stupanj obrazovanja značajno veći kod internetskih kupaca u odnosu na one koji ne kupuju putem interneta odnosno, u slučaju istraživanja. Postoje i suprotna mišljenja pa tako Norum (2008) primjećuje kako su se neke studije o internetskom kupovanju fokusirale na opremljenost novim tehnologijama poput računala i internetskog priključka što je sekundarno kod studentske populacije kojima je na raspolaganju cijela tehnološka mreža na kampusima, domovima i sveučilištima pa u pogledu toga nisu tehnološki zakinuti. S time se zaokružuje teorijski pregled rada koji se dalje usmjerava na empirijski dio u kojem će se predstaviti provedeno istraživanje uz korištene instrumente i njihove analize na kvantitativnoj i kvalitativnoj razini
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.