Contestation of Women’s Reproductive Rights by Anti-Gender Movement in Croatia

Abstract

Unatoč političkim i aktivističkim rezultatima feminističkog pokreta koji su doveli do priznavanja seksualnih i reproduktivnih prava kao ljudskih prava u drugom dijelu 20. stoljeća, danas diljem svijeta svjedočimo derogiranju već stečenih prava žena, kao i uskraćivanju i otežavanju (reproduktivnog) samoodređenja žena i parova. Ovaj radistražuje na koji se način taktika pravne mobilizacije i unutarinstitucionalno djelovanje, kojim se antirodni pokret u Hrvatskoj služi za promicanje uskraćivanja reproduktivnih prava žena, koriste za osporavanje i ograničavanje prava žena. Naime, znanstvena je literatura utvrdila transnacionalni karakter antirodnog pokreta i identificirala podudarne taktike u mnogobrojnim državama, a jedna od taktika je pravna mobilizacija. Korištenjem kritičke analize diskursa prikazano je na koji način hrvatski antirodni pokret koristi pravnu mobilizaciju tako što unutarinstitucionalno djeluje pokretanjem postupaka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom, a istovremeno i izvaninstitucionalno poduzima niz aktivnosti, poput okupljanja i prosvjeda, kojima nastoji ograničiti seksualna i reproduktivna prava žena. Rezultati pokazuju da hrvatski antirodni pokret u korpusu analiziranih tekstova djeluje u kontekstu triju temeljnih diskurzivnih okvira: zaštite svjetonazora većine postignutog oblikovanjem scenarija prijetnje, diskreditiranja pravana prekid trudnoće tako što se to pravo prikazuje kao nasljeđe prethodnoga socijalističkog političkog sustava bivše Jugoslavije i prijetnje “rodnom ideologijom”.