Abstract
U članku se u jedinstvenu likovno-morfološku cjelinu okupljaju reljefi pronađeni u Galovcu, Biogradu i Zadru, ali i u Novalji na otoku Pagu. Prepoznati su kao produkti iste klesarske radionice za koju se, po njezinim najkvalitetnijim i najreprezentativnijim djelima pronađenima u zadarskoj katedrali, predlaže naziv Radionica plutejâ zadarske katedrale. Okupljena grupa reljefa pokazuje osobine rane predromaničke skulpture, a to se podjednako iščitava iz načina njihove izvedbe (meka modelacija, rahlije postavljeni motivi), kao i u prevladavajućoj motivici ranokršćanske provenijencije. Uzimajući u obzir veličinu raspravljanih reljefa i lokalitete na kojima su pronalaženi, autor dolazi do zaključka da se radi o dijelovima liturgijskih instalacija većih ranokršćanskih crkava koje su obnovljene u kasnome 8. ili ranom 9. stoljeću.
Highlights
The article defines a number of relief carvings found at Galovac, Biograd, Zadar and Novalja on the island of Pag as belonging to a single sculptural and morphological group
It identifies them as products of the same stone-cutting workshop which the author of the article suggests be called the Zadar Cathedral panels workshop after the representative carvings of the highest quality which this workshop made for Zadar Cathedral
All of the aforementioned relief carvings from this group demonstrate features of early pre-Romanesque sculpture which are evident in the manner of carving as well as in the fact that the prevailing decorative motifs are of early Christian origin
Summary
Radionica plutejâ zadarske katedrale vrlo je jednostavno ukrašavala lukove i arhitrave, pa je ulomke tih dijelova oltarne ograde s ostalim elementima njezinih liturgijskih instalacija moguće povezati ponajprije temeljem činjenice da su zajedno pronađeni na trima lokalitetima, tj. Unatoč istoj osnovnoj koncepcijskoj podjeli dekorativne površine, pokazuju da je riječ o dvama različitim tipovima, a uz to treba istaknuti da bi ploča sa zadarskog Stupa srama, ako je uistinu riječ o ulomku koji je u sekundarnoj funkciji služio kao plutej, predstavljala još jedan izdvojen tip pluteja. Zbog dijela svoje izvorne antičke dekoracije koja je pripadala prednjici nekadašnjeg sarkofaga, vjerojatno i poslužio kao inspiracija za stvaranje ukrasnoga koncepta ostalih pluteja iz zadarske katedrale,[18] kao što su i inače antički uzori korišteni kao inspiracija za dekoriranje raznih dijelova predromaničkih liturgijskih instalacija. Potonji je plutej u novije vrijeme atribuiran novoprepoznatoj Klesarskoj radionici iz doba kotorskog biskupa Ivana te je, kao i djelovanje same radionice, datiran u isto vremensko razdoblje kao i novigradski plutej.[22]
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
