Abstract

U članku se istražuje na koji se način monetarna politika Eurosustava prilagođavala u krizama. Obuhvaćene su sve četiri velike krize od osnivanja Europske središnje banke 1999. do danas (globalna ekonomska kriza, kriza europskog javnog duga, kriza zbog pandemije koronavirusa i kriza zbog rusko-ukrajinskog rata). Pozornost je najviše usmjerena na recentno troipolgodišnje razdoblje od početka 2020. do sredine 2023., koje obuhvaća veliku krizu zbog pandemije koronavirusa, na koju se nastavila kriza zbog rusko-ukrajinskog rata. Cilj je istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri Eurosustav koristio standardne instrumente, a zbog čega je uvodio nove nestandardne mjere monetarne politike. Od nestandardnih mjera monetarne politike Eurosustava osobito je istaknuta kupnja vrijednosnih papira. Napravljena je analiza odabranih bilančnih pozicija iz konsolidirane bilance Eurosustava, koje odražavaju primjenu najvažnijih instrumenata i mjera monetarne politike Eurosustava. Metodama sinteze i komparacije rezultati te analize uspoređeni su i povezani s kretanjem najvažnijih monetarnih makroekonomskih varijabli, a to su referentna kamatna stopa Europske središnje banke, najširi monetarni agregat i stopa inflacije europodručja.

Full Text

Published Version (Free)

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.