Povijesno-kulturni detalji zagrebačke prvostolnice oštećeni u potresu 22. ožujka 2020. godine

Abstract

U radu se analiziraju, kroz povijesno-kulturni pregled, detalji Zagrebačke katedrale oštećeni u potresu 22. ožujka 2020. godine. Katedrala je građena da bi svojom visinom fascinirala mnogobrojne vjernike i obične znatiželjnike. Zagrebačka katedrala smatra se simbolom Hrvatskog naroda, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske, i najmonumentalnija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa. Na pročelju među mnogobrojnom kamenom čipkom, kipovima i grbovima nalaze se i oznake alfe i omege, početka i svršetka. Na samom početku prema pečatnjaku Prvostolnog kaptola zagrebačkog iz 13. i 14. stoljeća katedrala je imala dva tornja. Tijekom povijesti je više puta stradavala. Nisu je mimoišle razne nedaće, ratovi, požari i potresi. Svakom nepogodom izgubila je dio svog sjaja i jedan, sjeverni, toranj. Nakon obnove uslijed Velikog potresa koji je pogodio Zagreb početkom studenog 1880. godine zadobila je neogotički izgled s dva vitka zvonika. Uslijed potresa 2020. godine ponovno je stradala. Vrhovi zvonika su skraćeni, čime je katedrala izgubila ''titulu'' najviše crkve u ovom dijelu Europe. Mnogi njeni zidovi su napukli, značajni umjetnički elementi oštećeni, dijelovi kipova i slika su demontirani i deponirani, konzervirani ili drvenim daskama prekriveni. Sveta euharistija se kao i prije 140 godina održava u župnoj crkvi sv. Marije na Dolcu. Ali na kraju, kada se ponovno otvori kao najpoznatiji spomenik kulture grada Zagreba, katedrala će opet postati mjesto posjeta stotina tisuća vjernika i turista, mjesto molitve i mjesto hodočašća na grob bl. Alojzija Stepinca.