Abstract
Cilj je rada istražiti načine oblikovanja sadržaja i korištenje paratekstualnih elemenata u knjigama tiskanim na hrvatskom jeziku u tiskari Ivana Martina Divalda u Osijeku u razdoblju od početka rada tiskare, tj. od 1775., do kraja 18. stoljeća. Kao izvorna građa korištene su Divaldove knjige sačuvane u Zbirci Essekiana knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku. Istraživanje je provedeno stavljanjem u korelaciju formata, vrste djela, prisutnosti ili odsutnosti paratekstualnih elemenata i oblikovanja sadržaja, pri čemu je istraženo dijeljenje teksta u odlomke i poglavlja te korištenje bilježaka. Utvrđena je standardizacija korištenja formata i primjene pojedinih oblikovnih postupaka (dijeljenje teksta, korištenje bilježaka), ali je također uočena i nesustavnost u korištenju paratekstualnih elemenata. Ograničavanjem na kraće vremensko razdoblje i jednu tiskaru isključeni su mogući utjecaji različitih stilova i tiskarskih praksi, što je oblikovanje djela učinilo neovisnim o dizajnerski različitim pristupima. To je ujedno i najveće ograničenje istraživanja, budući da mali istraživački uzorak ne dopušta poopćavanje rezultata.
Highlights
The research was conducted by correlating the format, genre, presence or absence of paratextual elements and formatting, looking in particular at paragraph and chapter organization and use of notes
The research results show that a standardized format as well as formatting was used, but that the paratextual elements were not used in a systematic fashion
KEY-WORDS: formatting, paratextual elements, genres, book formats, book history, Ivan Martin Divald, Osijek
Summary
U prvom su dijelu istraživanja djela klasificirana prema vrstama, a prisutne su četiri vrste: religija, književnost, pravo i gospodarstvo. Budući da je uobičajeno široko svrstavanje pod religiju bilo nedostatno za provedbu istraživanja, jer je pretpostavka da se oblikovanju, primjerice, molitvenika ili zbirke propovijedi nije pristupalo jednako, djela su temeljom uvida i sekundarne literature podijeljena u žanrovski preciznije vrste, a potom je utvrđen format svakog djela. Cilj tog dijela istraživanja bio je uočavanje povezanosti vrste djela s formatom knjige. U drugom dijelu istraživanja analizirani su paratekstualni elementi - za svaku je knjigu utvrđeno sadrži li sadržaj, posvetu i predgovor ili uvod, a u trećem je dijelu analizirano oblikovanje stranice: podjela teksta u poglavlja i potpoglavlja, oblikovanje kroz paragrafe i upotreba ilustracija. U oba slučaja cilj je istraživanja također bio uspostavljanje korelacije s vrstom djela, ali i utvrđivanje stalnosti ili nestalnosti paratekstualnih elemenata i oblikovanja stranice hrvatskih knjiga u posljednjoj četvrtini 18. U oba slučaja cilj je istraživanja također bio uspostavljanje korelacije s vrstom djela, ali i utvrđivanje stalnosti ili nestalnosti paratekstualnih elemenata i oblikovanja stranice hrvatskih knjiga u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
