Abstract

This paper deals with the importance of the spatial, geographic aspect in analyzing ferry traffic, especially on Croatian islands. The importance of ferry traffic is analyzed within the regional development of the European Union as a whole, as well as through some examples from different states. The analytical part of the paper deals with correlation between the ferry traffic and its two most striking indirect consequences that are present on Croatian islands, and those are demographic development and tourism. There is a close, direct connection between ferry traffic and tourism, as well as between ferry traffic and general demographic trends. Since there is no evidence of correlation between the index of seasonal frequency of the ferry lines (direct reflection of tourism) and the index of change in population trends on Croatian islands analyzed in this paper, the conclusion is that tourism, as the main economic activity on Croatian islands, can ease – but not significantly eliminate – depopulation characteristics of the insular part of Croatia.

Highlights

  • Budući da prometna geografija proučavajući prostornu komponentu prometa polazi od analize prometne mreže sastavljene od prometnih čvorova i veza, posebna pažnja poklonjena je analizi trajektnih linija hrvatskih otoka

  • Za razliku od Škotske, također periferno smješteni vanjski dijelovi norveških fjordova svoj relativno stabilni gospodarski razvoj mogu zahvaliti uspješnoj politici regionalnoga razvoja u kojoj je trajektni promet prepoznat kao jedan od ključnih faktora razvoja

  • This would have positive effects on reducing the seasonal character of tourism on the islands and provide this insular area with more equal preconditions for more favourable economic and demographic development

Read more

Summary

Uvod i metodološke napomene

Pomorsko povezivanje tradicionalan je način prometnoga povezivanja kopnenih cjelina odvojenih morem. Grčka, Norveška itd.), kao i na razvedenim dijelovima kontinentskih cjelina Osim manjka sredstava za nabavu ili izgradnju samih trajekata te za izgradnju i osuvremenjivanje obalne i otočne cestovne infrastrukture, kao jedan od glavnih problema trajektnoga povezivanja u nas pokazala se sezonalnost prometnih tokova (uska povezanost, čak i ovisnost o turističkoj sezoni), koja se negativno odražava na prijevozni učinak trajekata izvan turističke sezone te na ekonomsku isplativost mnogih uspostavljenih linija. Budući da prometna geografija proučavajući prostornu komponentu prometa polazi od analize prometne mreže sastavljene od prometnih čvorova (trajektnih pristaništa) i veza, posebna pažnja poklonjena je analizi trajektnih linija hrvatskih otoka. Zadatak prometne geografije da proučava prostorne procese inicirane bilo samom prometnom infrastrukturom bilo prometnim povezivanjem (interakcijom) razmotren je u analizi uloge trajektnoga prometa u razvoju hrvatskih otoka, pri čemu su izabrana dva preduvjeta i faktora razvoja koja pokazuju najveću ovisnost o prometnoj dostupnosti (trajektnom prometu) - demografska kretanja i turizam

Trajektni promet u regionalnom razvoju
Razvoj i obilježja trajektnog prometa na hrvatskim otocima
OREBIĆ TRPANJ DUBROVNIK
Dugi otok
Perspektiva trajektnoga prometa u daljnjem razvoju hrvatskih otoka
SUMMARY

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.