Abstract
Artikulacija ženskih interesa u Bosni i Hercegovini započela je osnivanjem ženskih društava u vrijeme austrougarske uprave i nastavljena je u okviru prve Jugoslavije. Ključan aspekt feminizma u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji očituje se u feminističkome marksizmu i teorijskome radu, ponajviše Blaženke Despot i Žarane Papić. One su dale velik prinos feminističkoj naraciji u okviru socijalističkoga samoupravljanja. Pod utjecajem aktualnih feminističkih gibanja i u BiH u to doba prepoznaje se aktivnije djelovanja žena. Unatoč krutim patrijarhalnim normama i društvu koje se teško nosilo s nazočnošću žena u javnome prostoru pojavljuju se žene na pozicijama ravnateljica škola i urednica novinâ. Tako su žene u BiH formalnopravnu izjednačenost uspjele ostvariti u okviru socijalističke Jugoslavije. Pedesetak godina poslije u samostalnoj i neovisnoj BiH usvojeno je više zakona i institucionalnih mehanizama kojima se nije postigla očekivana ravnopravnost žena u praksi. Naime raskorak između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje na ključan utjecaj patrijarhalnoga naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Time se potvrđuje činjenica da je društveno-politički položaj žene neodvojiv od privatne sfere. Mjesto i uloga žene u BiH velikim su dijelom određeni religijskim ili etičkim običajima i normama. Takve se norme teško mijenjanju i otežavaju ženama da utječu na promjene kojima bi ostvarile stvarnu ravnopravnost. Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iako neki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč njegovoj slabosti i podijeljenosti primjetni su ipak i određeni pozitivni pomaci. Ključne riječi: feminizam; patrijarhat; socijalizam; retradicionalizacija; žene; Bosna i Hercegovina
Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
