Abstract

Za razliku od tradicionalnog oblika izručenja traženih osoba koji je bio dugotrajan i složen postupak te nije postigao željeni učinak, europski uhidbeni nalog, kao pojednostavljeni oblik predaje traženih osoba, omogućio je slobodan i brz protok pravosudnih odluka u kaznenim stvarima na području slobode, sigurnosti i pravde. Radi se o pravnom institutu međunarodne kaznenopravne pomoći koji u sebi uključuje visoku razinu povjerenja i međusobnog priznanja unutar država članica Europske unije, a temelji se na Okvirnoj odluci Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. godine o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica 2002/584/PUP. Europski uhidbeni nalog, uz ostalo, propisuje i razloge za obvezno te fakultativno neizvršavanje europskog uhidbenog naloga, kao i mogućnost privremene odgode predaje tražene osobe ako postoje razlozi da bi se time ugrozilo njezino zdravlje ili život (ozbiljni humanitarni razlozi). U tom kontekstu, autor je kroz sudsku praksu hrvatskih sudova i praksu Suda Europske unije razmotrio razne situacije koje se mogu pojaviti kod privremene odgode predaje tražene osobe zbog postojanja ozbiljnih humanitarnih razloga. Ujedno, autor predlaže rješenja pojedinih spornih pitanja kao npr. koliko dugo može trajati privremena odgoda, koje su sve mogućnosti pravosudnih tijela ako se vidi da će humanitarni razlozi trajati dulje vrijeme ili čak trajno i sl.

Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.