Abstract

Data indicate that boredom is a frequently experienced affective state, which is influenced by many situational and individual factors. Most of the studies exploring boredom were conducted by self-report questionnaires and experimental designs inducing boredom in laboratory conditions. The aim of this study is to examine the importance of situational context on experiencing boredom by experience sampling method, which could provide empirical support to ecological validity of previous findings. Total of 102 female students from the University of Osijek, Croatia, participated in this study. They were reporting on the content and perceptions of the current situation as well as current feelings ten times a day during one week. They recorded their responses in semi-structured diaries. Multilevel analysis revealed that, on average, level of boredom decreased in those situations that were perceived as: more unexpected, more positive than usual, and with higher perceptions that a person can cope with it successfully. Additionally, level of boredom was positively related to the perception that situation might be unpleasant. Furthermore, along with the conclusions on the normative level, we discuss inter-individual differences in predictors of boredom states, and theoretical and practical implications of the findings.

Highlights

  • Istraživanja ukazuju kako se dosada često doživljava te da javljanju osjećaja dosade doprinosi niz situacijskih i osobinskih faktora

  • No analizirajući zajedničke komponente definicija proizašlih iz različitih pristupa, Fisher (1993) predlaže svojevrsnu „radnu definiciju“ dosade kao neugodnog, prolaznog afektivnog stanja u kojem osoba osjeća snažan nedostatak interesa za trenutnu aktivnost kao i poteškoće u koncentriranju na nju

  • Kvalitativno se može razlikovati čak pet tipova dosade, koji se međusobno razlikuju prema valenciji, stupnju pobuđenosti i pretpostavlja se da javljanje određenog tipa uvelike ovise o okolinskim faktorima

Read more

Summary

Dino Krupić

Istraživanja ukazuju kako se dosada često doživljava te da javljanju osjećaja dosade doprinosi niz situacijskih i osobinskih faktora. Cilj ovog rada je ispitati u kakvim situacijama se dosada javlja u svakodnevnom životu, primjenom metode uzorkovanja doživljaja, kako bi se ispitala ekološka valjanost ranijih zaključaka. Deset puta dnevno, studentice su u polu-strukturirane dnevnike unosile podatke o situacijama u kojima se nalaze, bilježile kako doživljavaju te situacije i kako se osjećaju u tom trenutku. Rezultati dobiveni višerazinskom regresijskom analizom pokazali su da je, u prosjeku, razina dosade manja u situacijama koje osoba procjenjuje kao: neočekivane, pozitivne i s kojima se uspješno može nositi, u većoj mjeri nego obično. Raspravlja se o inter-individualnim razlikama u prediktorima osjećaja dosade kao i teorijskim i praktičnim implikacijama dobivenih nalaza. Ključne riječi: dosada, procjene situacije, višerazinska analiza, metoda uzorkovanja doživljaja primenjena psihologija 2016/1

KADA NAM JE DOSADNO?
Obrada podataka
Deskriptivna statistika
Proporcija intraindividualne varijance
Promjene osjećaja dosade u funkciji različitih procjena trenutne situacije
Prosječna razina dosade
Valerija Križanić Dino Krupić
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.