Utjecaj ratnih i poratnih migracija na demografsku sliku Grada Knina (1991. – 2011.)

Snježana Mrđen,Ana Jurić

doi:10.15291/geoadria.1499

Abstract

U radu se analiziraju promjene u ukupnom kretanju broja stanovnika u naseljima Grada Knina u posljednja dva međupopisna razdoblja (1991. – 2001., 2001. – 2011.) te promjene u narodnosnoj strukturi stanovništva. Budući da je rat prouzročio prisilne migracije koje su odredile demografske procese na tom području, posebna pažnja pridaje se proučavanju migracijskih obilježja stanovništva. Rezultati analize pokazuju da su se najveće promjene u demografskoj slici toga područja dogodile u međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. Obje komponente (prirodno i mehaničko kretanje) koje su bile negativne dovele su do znatnog pada broja stanovnika te do izrazitog smanjivanja autohtonog stanovništva. Posljedica toga je promjena narodnosne strukture. Predratno srpsko stanovništvo smanjeno je za više od tri četvrtine, a doseljavanje stanovništva iz ostalih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine dovelo je do prevage Hrvata. Unatoč pozitivnom migracijskom saldu u posljednjem međupopisnom razdoblju, u većini naselja, koje obuhvaća ovo istraživanje, nepovoljni demografski procesi, okarakterizirani negativnom prirodnom promjenom te demografskim starenjem stanovništva, upućuju na nastavak depopulacije koja će u nekim naseljima dovesti do demografskog izumiranja.

Highlights

Kraj 20. i početak 21. stoljeća u Hrvatskoj i u državama u regiji obilježen je dramatičnim političkim i društveno-ekonomskim promjenama koje su se odrazile na populacijska kretanja
4 If we look at the population change rates from 1991-2001, the Town of Knin was ranked 49th in terms of negative rate out of 556 towns/municipalities
This paper focuses on the characteristics of migrations, that is, the analysis of indigenous population and immigrants, and, by extension, the analysis of changes in the population’s ethnic structure, which has not been researched in Croatian literature so far

Summary

Introduction

Kraj 20. i početak 21. stoljeća u Hrvatskoj i u državama u regiji obilježen je dramatičnim političkim i društveno-ekonomskim promjenama koje su se odrazile na populacijska kretanja. U Hrvatskoj je u ratnom i razdoblju 1991. Došlo do raseljavanja oko 950 000 stanovnika (Mesić, Bagić, 2011.).. Iz Hrvatske iselilo oko 500 000 osoba, što je 11,5 % prosječnog broja stanovnika. Kao posljedica višestrukih raseljavanja došlo je do promjene u ukupnom broju stanovnika, prirodnom kretanju te u strukturama stanovništva, napose u etničkoj i starosnoj strukturi. Godine demografski procesi bili negativni, nedovoljan fertilitet za zamjenu generacija, niska stopa prirodnog prirasta, starenje stanovništva, dugotrajna emigracija (Nejašmić, 2012.; Wertheimer-Baletić, 2017.), koji su nakon Domovinskog rata Tako je Hrvatska zabilježila znatnu demografsku regresiju, pri čemu je u međupopisnom razdoblju 1991. Depopulacijom bilo zahvaćeno oko 85 % površine državnog teritorija (Pejnović, 2004.). Dio tih područja imao je i prije rata obilježja izrazite demografske regresije (Nejašmić, Štambuk, 2003.; Nejašmić, Toskić, 2016.)

Objectives

Methods

Findings

Conclusion