Treba li Republika Hrvatska potvrditi Konvenciju o odgovornosti i naknadi štete u svezi prijevoza opasnih i štetnih tvari morem iz 2010.?

Abstract

Sustav građanskopravne odgovornosti za štete nastale onečišćenjem mora s brodova na međunarodnoj razini još uvijek nije potpun, jer na snagu nije stupila Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u svezi prijevoza opasnih i štetnih tvari morem iz 2010. Konvenciju je potvrdilo osam država, a tri su države za znatnom količinom kontribuirajućeg tereta u završnom postupku pripremnih radnji za njezino potvrđivanje, pa se može očekivati da će Konvencija u doglednoj budućnosti skupiti 12 država stranaka i time ispuniti uvjete za stupanje na snagu. Povećan promet opasnih i štetnih tvari morem na području Republike Hrvatske i povećan rizik koje takav promet sa sobom nosi svakako nameću potrebu preispitivanja potrebe za potvrđivanjem ove Konvencije svakoj državi, a posebice onim državama kojih je gospodarstvo oslonjeno na prihode iz obalnog turizma, kao što je Republika Hrvatska. U radu se skreće pozornost na fragmentarno uređenje ove materije u nacionalnom pravu te se daje prikaz konvencijskih rješenja, primjena kojih bi osigurala pravičnu i učinkovitu naknadu za sve štete nastale prijevozom opasnih i štetnih tvari morem. Konvencija predviđa dvoslojni sustav odgovornosti – uz vlasnika broda, u drugom sloju odgovara HNS fond. Autori su snažnog uvjerenja da bi Republika Hrvatska trebala započeti s pripremnim radnjama koje je potrebno provesti prije potvrđivanja Konvencije, vezanima uz uspostavu sustava za izvješćivanje o primateljima tereta i količini tereta koji podliježe plaćanju doprinosa prema Fondu, a potom Konvenciju i potvrditi.