Abstract

The essay is an overview of the most notable psychoanalytic approaches to the trauma of the Holocaust, in the works of the Frankfurt school authors, and in the works of Shoshana Felman and Dori Laub. The last part of the article represents an attempt to interpret the film Ninth Circle by France Štiglic, and in this respect the article reviews and applies the concepts of Viktor Frankl’s school of logotherapy, while it also relies on Frankl’s autobiographical account of the Holocaust trauma.

Highlights

  • The essay is an overview of the most notable psychoanalytic approaches to the trauma of the Holocaust, in the works of the Frankfurt school authors, and in the works of Shoshana Felman and Dori Laub

  • while it also relies on Frankl's autobiographical account of the Holocaust trauma

  • U ovom smislu princip samoočuvanja, kako je prikazan u filmu Deveti krug, kao da slijedi navedene teze: u određenom trenutku, u određenim okolnostima samoočuvanje kao racionalan, prosvjetiteljski i nadasve „razuman” princip jest posve identično samopotiranju, ugasnuću, nestanku naše ličnosti i duše kroz bijednu samoafirmaciju života

Read more

Summary

Psihoanalitički pristup Wilhelma Reicha i pripadnika Frankfurtske škole

Wilhelm Reich je u svojem djelu Masovna psihologija fašizma, objavljenom 1933., postavio parametre odnosa totalitarne ideološke proizvodnje i nesvjesnog. Adorno upravo naglašava prededipsku razinu poistovjećivanja i ključnu ulogu narcizma u identifikaciji s vođom jer time što se preko vođe uvećava, i čineći vođu svojim idealom, subjekt voli sebe, ali narcistički uvećanog, istovremeno se lišavajući frustracija koje su vezane uz njegovo realno sebstvo: „Primitivni narcistički aspekt poistovjećivanja kao čina proždiranja, čina pretvaranja voljenog objekta u dio sebe može nam objasniti činjenicu da moderna slika vođe nekada izgleda kao uvećanje vlastite ličnosti, kolektivna projekcija sebe samog, prije negoli slika oca” (Adorno 1991: 121). Adorno smatra da se ključno djelovanje fašističke ideologije ostvaruje preko aktiviranja onih prvobitnih, arhajskih, regresivnih i posve iracionalnih želja i strahova te da je autoritarna ličnost upravo ona koja ima jače izražen antidemokratski potencijal od karakterne strukture drugih ljudi (Jay 1996: 117)[2]

Holokaust i studiji traume
Tumačenje preuzeto iz moje knjige Uvod u psihoanalizu
Deveti krug Francea Štiglica i logoterapija Viktora Frankla
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.