The potentials of unused agricultural land for growing forage crops in Croatia

Abstract

U radu se prikazuje procjena pogodnosti tla za uzgoj krmnih kultura na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj. Kao izvor kartografskih podataka o rasprostranjenosti nekorištenog poljoprivrednog zemljišta korišteni su dostupni podaci u digitalnom obliku prema stanju u 2020. godini. Procjena pogodnosti zemljišta za uzgoj krmnih kultura izvršena je prema FAO metodi. U 2020. godini, u Republici Hrvatskoj bilo je 870.626 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Od toga se 29,6 % nalazi u Panonskoj, 33,6 % u Gorskoj i 36,8 % u Jadranskoj poljoprivrednoj regiji. Od ukupne površinenekorištenog zemljišta, 80,2 % je u privatnom, 17,2 % u državnom i 2,6 % u mješovitom vlasništvu. Na području nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, najveća je zastupljenost trajno nepogodnih tala N-2 klase pogodnosti koja zauzimaju 42,2 %, potom ograničeno pogodnih tala P-3 klase pogodnosti koja zauzimaju 27,2 %, zatim umjereno pogodnih tala P-2 klase pogodnosti koja zauzimaju 18 %, privremeno nepogodnih tala N-1 klase pogodnosti koja zauzimaju 9,4 %, te dobro pogodnih tala P-1 klase pogodnosti koja zauzimaju 3,2 %. Tla P-1 i P-2 te veći dio P -3 i N-1 klase pogodnosti, pogodna su za proizvodnju krme za hranidbu domaćih životinja. Manji dio tala P-3 i N-1 te N-2 klase pogodnosti, pogodna su za napasivanje goveda, koza i ovaca. Obradive površine koje se nisu koristile duži niz godina, te koje nisu bile podvrgnute suvremenim agrotehničkim mjerama, pogodne su za ekološku proizvodnju. Ograničeno pogodna tla (P-3 klasa) pogodna su i za uvođenje višegodišnjih energetskih kultura, posebno u Panonskoj poljoprivrednoj regiji. Provedena istraživanja ukazuju na postojanje nekorištenih vrlo vrijednih resursa poljoprivrednog zemljišta koji se mogu koristiti pored ostalog i za uzgoj krmnih kultura te time značajno doprinijeti kako razvoju poljoprivrede tako i cjelokupnom razvoju gospodarstva Republike Hrvatske.