Abstract
Arhivski stručnjaci u svojem radu definiraju i koriste se mnoštvom relacija na različite načine. U konkretnim situacijama različito ih razumiju i različito primjenjuju. Od usvajanja prvoga međunarodnog arhivskog standarda ISAD(G), pojam relacije sustavno je ugrađen u opis arhivskih entiteta i zato ga svi koji se bave opisom moraju razumjeti u skladu sa svrhom standarda. U prilogu su predstavljeni teorijski okviri uporabe relacija u različitim kontekstima, koji se temelje na arhivskim standardima. Relacije su kvantitativno definirane, prije svega među krovnim arhivskim entitetima. Sve veća složenost upravljanja krovnim arhivskim entitetima zahtijeva razmjerno veći intelektualni napor arhivskih stručnjaka u odnosu na nestandardizirana rješenja u opisu arhivskih entiteta. U tom će kontekstu biti potrebno razmišljati o rješenjima koje poznajemo pod nazivom umjetna inteligencija.
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
