Abstract

The paper discuses views on Bosnian language in Mehmed-beg Kapetanovic’s brochures. In literature, these brochures are determined differently by genre, primarily with its historical and literal, as well as political and social significance. Today we look at them as a testimony of one’s period breaking point in which shift between two states and its cultural-civilization forms had occurred, which has been reflected in a special way in the territory of Bosnia and Herzegovina, leaving the far reaching consequences on Bosniak’s overall social and cultural life. Within these brochures, Ljubušak talks about all current issues of that time, including the language name, which was one of the major challenges that faced new Austro-Hungarian administration in Bosnia and Herzegovina. On the other hand, other topics about which Ljubušak writes in these brochures will not be neglected, since some of them are actual in today’s historic moment.

Highlights

  • Today we look at them as a testimony of one’s period breaking point in which shift between two states and its cultural-civilization forms had occurred, which has been reflected in a special way in the territory of Bosnia and Herzegovina, leaving the far reaching consequences on Bosniak’s overall social and cultural life

  • Šator, Muhamed (2004): Bosanski/hrvatski/srpski jezik u BiH do 1914, Fakultet humanističkih nauka, Mostar

Read more

Summary

VEDAD MULAVDIĆ

Sažetak: U radu se raspravlja o stavovima o bosanskome jeziku u brošurama Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. U vezi s tim posebno se ističe činjenica da je standardizacija jezika u Bosni i Hercegovini počela još šezdesetih godina XIX vijeka, dakle u vrijeme pred kraj osmanske vladavine. Godine, Ljubušak je štampao tri brošure: Risalei Ahlak, zatim Što misle muhamedanci u Bosni, te Budućnost muhamedovaca u Bosni i Hercegovini.. Druge dvije Ljubušakove brošure – Što misle muhamedanci u Bosni i Budućnost muhamedovaca u Bosni i Hercegovini – u literaturi se najčešće određuju kao “politikološke brošure” čiji je sadržaj “političko-kulturološki” (Durić 1992: 127), zatim kao tekstovi “polemičko-socijalnog i kulturno-političkog karaktera”, koji su nastali kao “kritički refleks jednog bošnjačkog prvaka na izazove novog vremena (...)” (Džanko 2012: 14) te kao “karakterističan oblik odbrambeno-polemičke kritike u muslimanskoj publicistici i književnom stvaranju, koji će u toku cijelog razdoblja austrougarske vladavine egzistirati kao osobena dokumentarna kategorija pisane riječi (...)” (Rizvić 1990: 43). Navedene ocjene ovih tekstova svjedoče da je njihova uloga u ukupnom književnom radu Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka u dosadašnjoj literaturi dosta dobro proučena

Ljubušakov odnos prema jezičkom pitanju
Pitanje naziva jezika
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call