Abstract
<p>Samoarhiviranjem znanstvenog rada na akademskim društvenim mrežama autor može povećati njegovu vidljivost, pretraživost, a time i korištenost u znanstvenoj zajednici. Politike samoarhiviranja pojedinog izdavača diktiraju mogućnost da autor koristi tu blagodat akademskih društvenih mreža. Kako bi se stekao uvid u trenutni stav izda- vačke zajednice o tom pitanju i u to koliko je danas uopće otvorena mogućnost samo- arhiviranja na akademskim društvenim mrežama, analizirane su politike i stavovi izda- vača na uzorku od 59 izdavača u čijim je časopisima objavljivala znanstvena zajednica geofizičara s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Tako se dobila slika o stavovima izdavača koji su ključni za tu znanstvenu zajednicu.</p> <p>Trenutni rezultati pokazuju nedefiniran ili nejasan stav velikog broja izdavača. Udio radova koje geofizičari ne smiju samoarhivirati na akademskim društvenim mrežama iznosi 61,2 %, ponajviše iz razloga nepostojanja jasne i istaknute politike izdavača. Oni radovi koji se smiju samoarhivirati na akademskim društvenim mrežama najčešće se mogu pohraniti u post-print inačici (51,7 %), zatim pre-print inačici (36,9 %) i završnoj objavljenoj inačici (11,4 %).</p>
Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
