Abstract
Najveći dio prihoda proračuna Europske unije, oko 69 %, dolazi od uplata temeljenih na nacionalnom dohotku iskazanom pomoću bruto nacionalnog dohotka čime ovaj pokazatelj postaje jedan od najvažnijih makroekonomskih pokazatelja te je važno osigurati da se uz ostale važne ekonomske pokazatelje jednako mjeri u svim zemljama članicama. Velik izazov za nacionalne statističke institute je povezivanje međunarodnih i nacionalnih zahtjeva u isporuci podataka, a problem dalje komplicira činjenica da indikatori makrorazine namijenjeni provođenju politike Europske unije nužno ne pomažu donošenju odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Da bi se ispunio zahtjev usporedivosti podataka, Republika Hrvatska mora primjenjivati iste metodologije istraživanja koje primjenjuje Europski statistički sustav te je službena statistika Republike Hrvatske i prije pristupanja Europskoj uniji morala započeti prijeko potrebno usklađivanje s metodologijama Europskog statističkog sustava, a s njima i danas procjenjuje usklađenost te im se sustavno prilagođava. U ovome radu se pregledom literature i dostupnih statističkih izvještaja dolazi do zaključka da je za uspješno financiranje, a time i funkcioniranje Europske unije važno daljnje i kontinuirano usklađivanje bruto nacionalnog dohotka u nacionalnim makroekonomskim statistikama zemalja članica i Europskom statističkom sustavu.
Highlights
Statistika, statistika cijena, poslovna statistika, socijalna politika, poljoprivredna statistika itd. (Kesner-Škreb, 2007)
The largest part of the EU budget revenue, about 69%, comes from payments based on national income and expressed through the gross national income, making this indicator one of the most important macroeconomic indicators, and it is important to ensure that it is measured together with other important economic indicators in all member countries
A major challenge for national statistical institutes is to link international and national requirements for data delivery, an issue complicated by the fact that macro-level indicators aimed at implementing EU policies do not necessarily help decision making at national and local levels
Summary
Budući da je Republika Hrvatska samostalna i priznata država od 1991. godine prvi službeni statistički sustav prihvaćen u Republici Hrvatskoj je Sustav nacionalnih računa 1993 (SNA 1993). Lastavec (2016, 62) istražujući usklađenost makroekonomske statistike Republike Hrvatske s ESS-om dolazi do zaključka da je uvidom u statistička istraživanja iz područja određivanja vlastitih sredstava iz BND-a i poreza na dodanu vrijednost (PDV) vidljivo da: „Državni zavod za statistiku i Ministarstvo financija nije u potpunosti uskladilo istraživanja s aktualnom metodologijom Europskoga statističkog sustava što rezultira problemom manjka sredstava Republike Hrvatske iz BND-a koji je namijenjen proračunu Europske unije, te neispravno funkcioniranje sustava obračuna, prikupljanja i raspoređivanja vlastitih sredstava Europske unije u Republiku Hrvatsku.“ U skladu s novim pravilima Europska unija može povećati vlastita sredstva za plaćanja do granice od 1,23 % ukupnog BND-a svih država članica u razdoblju od 2014. Godine vidljivo je da se kompletna metodologija toga zasniva na Sustavu nacionalnih računa ESA 95 prema čemu je vrijednost sredstava iz BND-a za financiranje proračuna Europske unije bila manja. Glavni problem koji proizlazi iz neusklađenosti je manjak sredstava Republike Hrvatske iz BND-a koji je namijenjen proračunu Europske unije
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.