Abstract
U radu je analiziran geomorfološki sustav koji čine jaruga i žalo Zogon na otoku Hvaru s ciljem diferenciranja prirodnih i antropogenih procesa koji utječu na promjene žala. Primjenom metoda ponovljene fotografije, orto-foto snimaka i terenskog kartiranja ustanovljeno je da se u razdoblju od 60-ih godina 20. stoljeća do danas površina žala Zogon smanjila za oko 50 %. Smanjenje žala može se povezati s recentnim antropogenim djelatnostima na širem području istraživanja, osobito višestrukim nasipavanjem korita jaruge prilikom gradnje te manjim promjenama u korištenju zemljišta i prirodnom regeneracijom vegetacije što uzrokuje smanjenje dohrane žala. S druge strane, preokret u evoluciji žala u promatranom razdoblju, koje je po definiciji akumulacijski reljefni oblik, iz akumulacijskog ili stanja ravnoteže u stanje dominantne erozije možemo povezati s recentnim klimatskim promjenama i izdizanjem relativne morske razine.
Highlights
Recentne klimatske promjene veliki su problem današnjice te su stoga i česta istraživačka tema
Studying changes in the gully–beach system, the complexity of natural and anthropogenic factors which influence on a small simple geomorphological system have been observed
With the help of the method of repeat photography, ortho-photos and field work, it was found that in the period from the 1960s in the 20th century till today the beach surface reduced by about 50%
Summary
Recentne klimatske promjene veliki su problem današnjice te su stoga i česta istraživačka tema. Brojne promjene vidljive su danas duž istočne obale Jadrana npr.: otapanje leda u planinskim speleološkim objektima (Ledenica u Štirovači) (Bo i i dr., 2012.), podizanje razine mora (Faivre i dr., 2013.; Faivre, Butorac, u tisku), poplave kao posljedica oborinskih ekstrema (Abdulaj i dr., 2014.; Gaji -Čapka, Cindri , 2014.) učestala jaruženja (Faivre i dr., 2011.), česta olujna nevremena i olujni uspori (Me ugorac i dr., 2015), aktiviranje klizišta (Faivre i dr., .; Mihali i dr., 2017.) i mnoge druge. Stoga su obale danas ključna geografska područja, jer leže na sučelju klimatskih promjena (Kaniewski i dr., 2016.). Procesi na kopnu iako izvan obalne zone mogu značajno utjecati na razumijevanje promjena na obali. Samo 20 % svjetskih žala pokazuje danas relativnu stabilnost, dok je ostalih 80 % u stalnim promjenama. Tendencija većine današnjih žala, njih 70 % je erozija, dok samo 10 % svjetskih žala raste (Bird, 2008.)
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
