Abstract

U suvremenoj filozofskoj literaturi vlada pro-emocionalni konsenzus povodom pitanja o odnosu emocija i praktične racionalnosti. Njegovi zagovornici emocijama pripisuju svojstva strateški racionalnih stanja, koja pozitivno utječu na kognitivni mehanizam racionalne deliberacije i navode subjekta na odabir onih radnji koje su za njega praktično korisne. U ovom ćemo radu analizirati osnovna tvrđenja pro-emocionalnog konsenzusa i razmotriti njihovu istinitost u svjetlu tri ključna prigovora tezi o strateškoj racionalnosti emocija. Pokazat ćemo da se emocije, unatoč njihovoj tendenciji da izazivaju epizode impulzivnosti i samoobmane, mogu opravdano nazvati strateški racionalnim, ali da zagovornici pro-emocionalnog konsenzusa moraju biti oprezni kada potporu svojim uvjerenjima traže u tezi o modularnosti emocija i evolucijskim objašnjenjima praktične korisnosti njihovih funkcija.

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.