Abstract
Autorice se bave određenim aspektima oblikovanja granica u prošlosti i suvremenosti
 na prostorima današnje Hrvatske iz sociološke i povijesne perspektive.
 Nastoje kontekstualizirati neke okolnosti pod kojima se granice između zemalja
 uspostavljaju, održavaju i mijenjaju. Granice se obično konstruiraju kako bi isključivale
 Druge i/ili strance, a kao društveni proizvod čije se značenje s vremenom
 mijenja one uvijek određuju pripadnost. One se s jedne strane tiču ograničenja,
 podjela, konflikata i isključivanja između etničkih/nacionalnih skupina, ali i
 procesa proširivanja, uključivanja i redefiniranja u skladu s političkim interesima
 na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i nadnacionalnim razinama. Upotrebom
 interdisciplinarnog pristupa u komparativnoj perspektivi preispituju se uloge i
 značenja rubnosti hrvatskih granica u ranom novom vijeku, kada su, gotovo na
 istim mjestima kao i danas, granice predstavljale civilizacijsku periferiju i konfesionalno
 definiranu barijeru prema Drugome (Antemurale Christianitatis). Provedena
 analiza pokazala je da uloga granice Republike Hrvatske, među ostalim, pridonosi
 obrani Fortress Europe (Šengenskog područja) od neregularnih migracija,
 odnosno migranata kao Drugih. U radu je na izabranim slučajevima utvrđeno da
 političke elite, ovisno o svojim interesima, oblikuju i upravljaju granicom, čineći
 je (ne)propusnom za kretanje kapitala, usluga i ljudi. Pritom je svakodnevica lokalnog
 stanovništva na granici često bila, a i danas jest u opreci s proklamiranim
 politikama ograničenja nametnutima odozgo, pretvarajući granicu od prepreke
 u mjesto razmjene i suradnje. S druge strane, pokazalo se da fragmentacija europskog
 prostora i jačanje nacionalnih interesa umjesto proklamiranom idealu
 „Europa bez granica“ vodi osnaživanju „Europe granica“.
Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
