Povijest okoliša i klime na području Rovinja na temelju podataka iz Katastra Franje I.

Abstract

Iz analize elaborata Franciskanskoga katastra bilo je moguće rekonstruirati ambijentalne, bagrarne, ekonomske i društvene prilike na području Rovinja. Svojom obimnošću i detaljnim opisima, Franciskanski katastar opisuje mnoge segmente svakodnevnoga života, a osobito poljoprivredne navike, kvalitetu obradivih terena, nabraja uzgajane kulture, a donosi i vrijedne anotacije o klimatskim prilikama. Analiza podataka iz Katastra omogućila je iščitavanje prostornih odnosa u gradu te naglasila odrednice koje su bile ograničavajuće u bavljenju poljoprivredom. Brojno rovinjsko stanovništvo patilo je od manjka zemlje za obradu. Manjak zemlje je uz njezinu slabiju kvalitetu utjecao na gospodarska i poljoprivredna kretanja. Ovome valja pridodati česta razdoblja suša i količinu kamena prisutnu na poljima. Iz navedenih razloga proizvodnja hrane bila je otežana i mogla je zadovoljiti potrebe stanovništva za samo dva mjeseca. Žitarice su se proizvodile u vrlo malim količinama, dok su jedini proizvodi namijenjeni izvozu bili maslinovo ulje i vino. Gradska se ekonomija pritom oslanjala isključivo na pomorsku trgovinu jer je kopnena povezanost bila vrlo slaba, a putovi koji su vodili prema poljima zapušteni. Elaborati Katastra Franje I. navode i vrijedne anotacije o klimatskim kretanjima i njihovu utjecaju na svakodnevni život. Hladnoće 1782., 1788. pa onda dugotrajno hladno razdoblje sve do 1818. i strašna tuča iz 1813. utjecali su na slabljenje biljaka. Oslabljene biljke davale su slabiji urod više godina za redom, što je mnoge Rovinjce dovodilo u probleme. Ovime se pruža jedna drugačija interpretacija Katastra Franje I., koja u prvi plan stavlja ekohistorijske odrednice.