Abstract
Based on linguistic literature, corpus data and elicitation, this paper off ers a description of polar question coding strategies in Croatian and presents their diachronic development. Under the assumption that pragmatically motivated features such as polar question markers are areally diffuse, Croatian is put in the context of European languages. An overview of interrogative constructions in selected ancient and modern languages is presented, showing that there are certain areal tendencies, which are reflected in Croatian as well, and that the development of particular interrogative constructions in Croatian may be interpreted in accordance with these tendencies.
Highlights
U ovome će se radu sinkronijski i dijakronijski istražiti načini kodiranja polarnih pitanja u hrvatskome jeziku u njegovu arealnom kontekstu
Ključan je pojam za naš rad jezični savez ili jezična area, koja se definira kao skup jezikā koji se govore na istom ili susjednom području te dijele niz zajedničkih obilježja koja nisu posljedica zajedničkoga podrijetla ili jezičnih univerzalija, nego jezičnih dodira među njima
Čestica da li naglašena je i stoji na početku polarnoga pitanja, a u njemu se ne događa nikakvo pomicanje glagola
Summary
Ključan je pojam za naš rad jezični savez ili jezična area, koja se definira kao skup jezikā koji se govore na istom ili susjednom području te dijele niz zajedničkih obilježja koja nisu posljedica zajedničkoga podrijetla ili jezičnih univerzalija, nego jezičnih dodira među njima Haspelmath (2001: 1505) određuje pripadnost jezika SPE–u prema jedanaest obilježja. Što Haspelmath i ističe, da neki jezici balkanskoga jezičnog saveza ujedno imaju i velik broj obilježja SPE–a. Matasović (2001: 63, 2002: 65) iznosi teze da pragmatički motivirana jezična obilježja imaju veliku arealnu difuznost, a nemaju dijakronijsku stabilnost, što znači da se često preuzimaju iz jezika u jezik i lako mijenjaju. Haspelmath (2001: 1501) doista spominje premještanje glagola na početak rečenice u polarnim pitanjima kao »vjerojatno« obilježje SPE–a, no ne uvrštava ga u glavna obilježja prema kojima određuje areu niti detaljnije opisuje njegovu rasprostranjenost. Kao što je već naznačeno u Uvodu, on jezike koji uz poseban red riječi imaju i upitnu česticu svodi pod tip s upitnom česticom te zbog toga ne prikazuje sasvim vjerno koliko je pomicanje glagola u polarnim pitanjima prošireno po Europi
Sign-in/Register to view highlights & summary Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
