Abstract
Kao povijesno-kulturne ustanove, arhivi prikupljaju, obrađuju i daju na korištenje različite kategorije podataka sadržanih u arhivskom gradivu, vodeći se pritom domaćim i međunarodnim stručnim standardima, pravnom regulativom i dobrom praksom. Jedna od znatnije zastupljenih kategorija su osobni podatci građana, o kojima se u recentnoj stručnoj literaturi najviše pisalo s aspekta njihove dostupnosti, tj. uvjeta i načina korištenja. U ovom članku analiziraju se i naglašavaju neki praktični i etički aspekti u vezi s opisivanjem arhivskih fondova i zbirki koji sadrže takve podatke, posebno u kontekstu primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR). Daje se i pregled preporuka koje je u listopadu 2018. izradila Europska arhivska grupa (European Archives Group, EAG) kao pomoć europskoj arhivskoj službi u implementaciji te Uredbe. Time se nastoji dati poticaj za daljnju znanstvenu i stručnu obradu te teme, posebno u vidu izrade odgovarajućega nacionalnoga priručnika za opis arhivskoga gradiva koje sadrži osobne podatke i druge kategorije ograničeno dostupnih podataka u kojem bi primjena normi i važećih propisa bila ilustrirana odgovarajućim praktičnim primjerima.
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.