Abstract
U radu se raspravlja o objektivnim i subjektivnim mjerama (objektivni i subjektivni pokazatelji) proučavanja koncepta kvalitete života. Budući da je riječ o različitim mjerama sa svojim posebnostima, većim dijelom rada diskutira se zasebno o njihovu razvoju te metodološkim specifičnostima. Na kraju rada ističe se vrijednost njihove zajedničke primjene u istraživanjima. Naime obje vrste mjera imaju svoje prednosti i nedostatke, ali su konceptualno komplementarne. Kvaliteta života je kompleksan i slojevit konstrukt koji zahtijeva složene pristupe proučavanja. Istraživanja su potvrdila da zajednička primjena obje vrste pokazatelja znatno obogaćuje poznavanje kvalitete života stanovnika nekoga geografskog područja.
Highlights
Quality of life is an exceptionally complex concept which has been the object of interest of different scientific disciplines
It is possible to make reliable comparison of sets of indicators among states, regions and periods. Since they include a large number of indicators from different social domains, they are considered to reflect successfully certain aspects of life quality which cannot be adequately measured uspješno odražavaju određene aspekte kvalitete života koji se ne mogu adekvatno izmjeriti subjektivnim procjenama ili preko ekonomskih pokazatelja (Diener, Suh, 1997.)
The geographic view of the problem is fairly different from, for example, economic, because geographers are not interested only in objective indicators, and in perceptual indicators
Summary
U radu se raspravlja o objektivnim i subjektivnim mjerama (objektivni i subjektivni pokazatelji) proučavanja koncepta kvalitete života. Kvaliteta života je kompleksan i slojevit konstrukt koji zahtijeva složene pristupe proučavanja. Istraživanja su potvrdila da zajednička primjena obje vrste pokazatelja znatno obogaćuje poznavanje kvalitete života stanovnika nekoga geografskog područja. In this paper the objective and subjective measures (objective and subjective indicators) of the concept of quality of life research have been discussed. At the end of the paper the value of their joint use in the research has been emphasised. Both kinds of measures have their advantages and disadvantages, but in conceptual sense they are complementary. U istraživanjima kvalitete života primjenjuju se društveni pokazatelji. U literaturi se često govori o socijalnim pokazateljima (naziv je prvi skovao američki istraživač Raymond Bauer, 1966.) pri
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
