Abstract
Polazeći od otvorenog pitanja povijesnosti akvilejskog mučenika i zadarskoga sveca-zaštitnika Sv. Krševana (Krizogona), autor nudi pregled ključnih izvora o njegovu najranijem kultu na akvilejskom području u razdoblju između vremena njegova pogubljenja početkom IV. st. i legendarnog prijenosa njegovih relikvija u Zadar sredinom VII. st. Oslanjajući se na – u recentnoj historiografiji prihvaćenu – pretpostavku prema kojoj je prvotno središte štovanja Sv. Krševana bilo u mjestu San Canzian d'Isonzo u neposrednoj okolici Akvileje, autor u svjetlu novije literature razmatra niz poznatih pisanih svjedočanstva poput tzv. Jeronimskog martirologija, kasnoantičkih hagiografskih legenda Passio S. Anastasiae i Passio Cantianorum, podsjećajući na mogućnosti njihova tumačenja u svjetlu veze s lokalnim arheološkim i epigrafičkim svjedočanstvima.
Highlights
The article focuses on the unresolved issue of the historicity of St Chrysogonus (San Crisogono), an Aquileian martyr and the late medieval patron saint of Zadar
It explores the circumstances surrounding the emergence of his cult and the influence this had on the shaping of the hagiography pertaining to this saint
In Rome, his cult and the associated hagiography emerged as a combination of the local tradition connected to the titulus Chrysogoni and the import of the cult from Aquileia
Summary
Taj datum ostao je zabilježen i u PA-i kao die octavo kalendas decembris.[33] No, poput ostalih u legendi zastupljenih zadarskih mučenika, o uspomeni i štovanju Sv. Krševana u desetljećima nakon njegova pogubljenja gotovo da i nema sačuvanih izvora.[34] Polazeći od podataka sačuvanih u PA-i ili PC-u, odnosno martirologijima poput MaH-a, materijalne dokaze o najranijem kultu valja potražiti u Akvileji i njenoj okolici.
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
