Abstract
Koristeći odabrani informativni medij kao izvor podataka o percepciji prostora, u radu se istražuju imena korištena u svakodnevnoj komunikaciji za identitet pet područja dalmatinske unutrašnjosti: Zagoru, Bukovicu, Ravne kotare, Zabiokovlje i Neretvanski kraj. Analizom i pretragom arhive odabranoga medijskog izvora uz detaljno razrađen skup kriterija te izdvajanjem i prostornom klasifikacijom geografskih imena nastoje se prepoznati i definirati prostorni obuhvati percepcije pojedinih regija kao misaonih modela (koncept vernakularne regije). Dobivenim rezultatima za pet vernakularnih regija, standardiziranim na razini službenih upravnih jedinica, konstruira se imaginativna karta dalmatinskoga zaobalja kao odraz kolektivne predodžbe njihova prostornog obuhvata.
Highlights
Koristeći odabrani informativni medij kao izvor podataka o percepciji prostora, u radu se istražuju imena korištena u svakodnevnoj komunikaciji za identitet pet područja dalmatinske unutrašnjosti: Zagoru, Bukovicu, Ravne kotare, Zabiokovlje i Neretvanski kraj
Keeping in mind the fact that it is not possible to define precisely vernacular regions (Jordan, 1978), as well as the obvious need to determine them approximately in order to detect the outcomes of complex spatial relations, the aim of this paper is to use content analysis of informal sources of geographic knowledge in order to construct a cartographic approximation of vernacular regions of the Dalmatian hinterland
The cartographic approximation constructed by mapping the references, i.e. by defining the relation of five key geographic names with the areas of the official administrative units shows clear qualitative distinctive elements in the perceptions of vernacular regions
Summary
Koristeći odabrani informativni medij kao izvor podataka o percepciji prostora, u radu se istražuju imena korištena u svakodnevnoj komunikaciji za identitet pet područja dalmatinske unutrašnjosti: Zagoru, Bukovicu, Ravne kotare, Zabiokovlje i Neretvanski kraj. Dobivenim rezultatima za pet vernakularnih regija, standardiziranim na razini službenih upravnih jedinica, konstruira se imaginativna karta dalmatinskoga zaobalja kao odraz kolektivne predodžbe njihova prostornog obuhvata. The aim of the paper is to use the selected informative medium as a source of data about spatial perceptions of five areas in the dalmatian hinterland – Zagora, Bukovica, Ravni kotari, Zabiokovlje, Neretva area. Analysing the archives of the selected media source, a detailed set of criteria is used to extract and spatially classify the relevant geographic names in order to define the extents of perception of the mentioned regions as cognitive models (the concept of vernacular region). Geoadria 20/1 (2015) 23-40 klasifikacije, čime su ostvarene pretpostavke za razvitak niza znanosti i disciplina te akumulaciju formalnoga geografskog znanja o prostoru
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
