Liberalni odgovori na problem uskraćivanja zdravstvene skrbi djeci i maloljetnicima iz religijskih razloga

Ivan Cerovac,Maša Dunatov

doi:10.21860/j.9.1.2

Abstract

Medical experts, both in Croatia and in the world, are facing nowadays an increasing number of cases where the parents refuse, because of certain religious reasons, medical care and certain medical treatments for their children, even though those treatments could preserve the children’s health or even save their lives. The parents are convinced that they are acting with good intentions and in child’s favour, which leads to certain problems regarding the regulation of these cases, as well as to disagreements regarding the rights of parents and their children, or the legitimacy of state interventions in this sphere. This paper puts forward four possible liberal solutions to the above described problem (liberal archipelago, liberal multiculturalism, liberal egalitarianism and liberal feminism), specifies the scope of legitimate interventions by the state that these theories allow, and reviews the advantages of each position, as well as the most important objections directed toward each.

Highlights

Za razliku od Kymlicke (1995), Barry (2001) smatra kako država nema nikakve obaveze prema pripadnicima manjinskih kulturnih ili religijskih grupa; njihovi kulturni i religijski zahtjevi spadaju u preferencije, a ne u potrebe, i zbog toga njihovo ispunjenje ostaje na samim pojedincima, a ne na državi
Pogotovo njegova verzija izražena kroz djela Okin (1989, 1999) i Satz (2009), teži promjeni paradigme prema kojoj početna pozicija nije utemeljena u roditeljskom pravu da određuju sve aspekte života djeteta, nego u pravu i dužnosti države da skrbi o djeci, odnosno o svim pojedincima koji nisu u mogućnosti činiti to za sebe
Njihova privlačnost velikim dijelom ovisi i o široj ekonomskoj situaciji, budući da neke od mjera koje liberalni multikulturalizam uvodi mogu biti dosta skupe i opterećujuće za državni proračun, kao i o svjetonazorskoj i geopolitičkoj situaciji, odnosno načinu kako se u društvu percipiraju neke kulturne ili religijske manjine

Summary

Problem

Većina religija molitvu preporučuje kao dodatak regularnoj zdravstvenoj njezi; neke, međutim, idu dalje i podučavaju kako određene medicinske procedure nisu dozvoljene ili, pak, tvrde kako bi vjernici općenito trebali odbaciti zdravstvenu njegu i okrenuti se isključivo molitvi. Prije nego što ukratko sagledamo nekoliko slučajeva u kojima su roditelji, članovi ovih religijskih zajednica, uskratili svojoj djeci dostupnu medicinsku njegu, trebamo pogledati predstavljaju li možda ove religije problem ne samo za djecu, već i za odrasle osobe. Iako ove vjerske skupine ne predstavljaju problem u slučaju odraslih osoba koje prihvaćaju njihova učenja, do problema dolazi kada se djeci, zbog religijskih razloga, onemogućuje pristup inače dostupnim medicinskim tretmanima. Neke manje skupine unutar ove religije smatraju da se vječni život ugrožava i djeci kad im se daje transfuzija krvi, iako djeca sama nisu sposobna odlučivati o takvim pitanjima, no većina ipak smatra da se za grijeh treba raditi o odrasloj osobi. U nastavku ovog rada dajemo pregled relevantnih liberalnih pozicija koje odgovaraju na ovo pitanje

Moguća liberalna rješenja

Zaključak

Literatura