Year-end Sale % OFF 
Abstract
Glavni izvori opasnih i štetnih plinova pri iskopima tunela i podzemnih prostorija su miniranje te upotreba opreme pogonjene dizelskim motorima. U radu su analizirani podaci mjerenja imisija štetnih plinova te korelirani s uobičajenim radnim procesima pri iskopima tunela. Potvrđeno je da se najveće koncentracije javljaju pri miniranjima, a zatim pri utovaru i transportu, uslijed kojih koncentracije također i rastu iznad MDK. Određen je pad dobave zraka s duljinom ventilacijske cijevi, uslijed čega određeni plinovi pokazuju porast koncentracija. Mjereni podaci mikroklimatskih parametara u tunelu korelirani su s godišnjim dobom, udaljenošću od ulaznog portala te međusobno. Utvrđeno je da temperatura zraka na radilištima najviše zavisi o godišnjem dobu. I vanjskom zraku koji se ventilacijom dobavlja u tunel. Relativna vlažnost zraka ima nasumični karakter, tj. nisu utvrđene zavisnosti, osim da je unutar tunela vlažnost u prosjeku viša i manje promjenjiva nego vanjska. Za tlak zraka u tunelu utvrđeno je da odgovara vanjskom atmosferskom tlaku, odnosno postoji normalni pad tlaka s udaljenošću od portala kako niveleta tunela mijenja nadmorsku visinu.
Highlights
Iskopi tunela u krškim područjima sučeljavaju se s čestim izmjena geoloških formacija
Bušaća garnitura i stroj za ugradnju mlaznog betona najčešće su pogonjeni električnom energijom, ali u slučaju da ne postoji električna mreža koriste se dizel agregati
U periodu od studenog 2002. do travnja 2004. obavljana su mjerenja štetnih plinova, mikroklimatskih parametara i protoka zraka u 17 navrata, paralelno napretku tunela (Janković et al, 2003)
Summary
Štetni plinovi koji se pojavljuju uslijed redovnih radova, isključujući nezgode i eventualne pojave podzemnih plinova, tj. produkti detonacije eksploziva te izgaranja goriva su ugljikovi, dušikovi i sumporovi oksidi te aldehidi. Štetni plinovi koji se pojavljuju uslijed redovnih radova, isključujući nezgode i eventualne pojave podzemnih plinova, tj. Produkti detonacije eksploziva te izgaranja goriva su ugljikovi, dušikovi i sumporovi oksidi te aldehidi. Količina plinova koja se stvara pri miniranjima kreće se od 500 do 1000 l/kg eksploziva. Stvarnu količinu plinova i njihove udjele teško je predvidjeti jer zavise o vrsti eksploziva ali i o uvjetima detonacije (Jovičić et al, 1987). Ostali prethodno spomenuti štetni plinovi čine skupno manje od 0,2 % ispušnih plinova (NGK, 2014), međutim zbog visoke toksičnosti i pri vrlo malim koncentracijama predstavljaju veću opasnost. U radu su izloženi i analizirani podaci o koncentracijama štetnih plinova, te ventilacijskim i mikroklimatskim parametrima mjerenim na podzemnim radilištima prilikom iskopa tunela Mala Kapela, čija lokacija je prikazana slikom 1.
Sign-in/Register to view highlights & summary Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
