Abstract
Cilj je rada na temelju analize knjižarskog kataloga (Obznanenye) Novoselove knjižareistražiti povijest knjige i čitanja u Zagrebu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Analiziranije katalog objavljen 1800. ili 1801. godine. Pretpostavka je da su Novosel i njegovisuradnici i nasljednici ponudu u knjižari temeljili na zahtjevima čitatelja. Rast ponude,ali i potražnje za knjigama poticao je i nove oblike oglašavanja, tj. pojavu samostalnihprodajnih kataloga. Slijedom toga analizirani knjižarski katalog predstavlja novioblik oglašavanja koji oslikava kulturno i intelektualno stanje i potrebe zagrebačkihčitatelja toga doba. Djela navedena u katalogu analizirana su s obzirom na jezik, žanr i zemlju tiska.Posebno su analizirana djela tiskana u Hrvatskoj i djela pisana na hrvatskom jeziku. Prianalizi kataloga korištena je i baza Skupnog kataloga hrvatskih knjižnica pomoću kojesu rekonstruirane godine tiska i tiskari hrvatskih knjiga koji nisu navedeni u katalogu.Jezična i žanrovska analiza kataloga pokazala je da se u Zagrebu na prijelazu iz 18.u 19. stoljeće tiskalo najviše knjiga na hrvatskom, a u knjižarama je u ponudi bilonajviše knjiga na njemačkom jeziku. Žanrovska analiza ukazala je na velik broj knjiga spodručja književnosti, gospodarstva i znanosti, što svjedoči o utjecaju prosvjetiteljstvana knjižarsku ponudu, iako je i dalje u ponudi bilo mnogo djela s područja teologije.Budući da se knjižarstvo u to doba moralo temeljiti na zahtjevima čitatelja, dokazanaje opravdanost analize knjižarskih kataloga kao izvora za povijest knjige, povijestčitanja i povijest kulture općenito.
Highlights
Nakon „preuzimanja” tiskare i knjižare od biskupa Vrhovca Antun Novosel počeo je objavljivati knjižarske kataloge
The analysis has shown that bookstore catalogues can be used as a resource by literary historians, and we propose different models of analyzing bookstore and printing business at the turn of the 19th century
Summary
Rad Biskupske, a zatim Novoselske tiskare najpotpunije su obradili Velimir Deželić (Deželić 1925) - koji je objavio i popis radova tiskanih u Novoselovoj tiskari - te Tatjana Puškadija Ribkin (Puškadija Ribkin 1993). Za preuzimanje Trattnerove tiskare bio je zainteresiran i Josip Karlo Kotsche, koji bi tako postao jedini zagrebački tiskar, te je nakon Vrhovčeva preuzimanja pisao kralju s molbom da se biskupu zabrani rad u tiskari (Puškadija Ribkin 1993: 84). U molbi navodi više argumenata protiv Vrhovca koje iscrpno nabrajaju i Deželić i Puškadija Ribkin, a ovdje je zanimljivo spomenuti da je kao jedan od razloga navedeno i biskupovo obećanje da će tiskati jeftinije knjige. Budući da je riječ o suprugu njegove sestre, jasno je da je bila riječ o formalnoj prodaji, nakon koje je biskup i dalje bio idejni voditelj poslova (Puškadija Ribkin 1993: 88). Deželić navodi više naziva koji se za tiskaru pojavljuju na ondje tiskanim knjigama: Typis Episcopalibus; Bischöfliche Buchhandlung; Typographia Episcopali; mit Bischöflichen Schriften; Biskupszka Stamparia (Deželić, 1925). Szlobodna Novoszelzka szlovotizka; Czeszarzko-kralyevz. szlobodna Novoszela knigaria; Typis Caesareo-regiae privilegiatae Typographiae Novoszelianae te Pritizkano z szlovami Novoszelzkemi
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
