Abstract

By interpreting the basic concepts of Kant?s definition of enlightenment, as well as pointing out the importance of discussion for the development of understanding and explaining the role of state power in educating citizens, the author argues that enlightenment ought to be understood as an imperfect duty of every human being. This duty belongs to the duty of virtue according to which we are obligated, among other things, to advance our own perfection. In order to better understand the responsibility for one?s own minority and meaning of the independent use of one?s own understanding, she explains the cultivation of character as an educational phase in the moral development of an autonomous person. The last chapter responds to a critique of Kant?s theory and offers an interpretation of his ?motto of enlightenment.?

Highlights

  • Kantovo shvatanje prosvećenostiOvim spisom Kant se obraća odraslim ljudima čije dužnosti unapređenja vlastite razboritosti, pragmatičke i moralne savršenosti dobijaju pravu težinu tek kada napuste obrazovne institucije i okrilje porodice

  • Apstrakt: Tumačenjem centralnih pojmova Kantovog određenja prosvećenosti, zatim ukazivanjem na značaj diskusije za napredak mišljenja i objašnjenjem uloge državne vlasti u prosvećivanju građana, autorka obrazlaže svoj stav da prosvećenost treba shvatiti kao nesavršenu dužnost čoveka, pripadnu dužnosti vrline koja od nas zahteva, između ostalog, da unapređujemo vlastito savršenstvo

  • the author argues that enlightenment ought to be understood as an imperfect duty

Read more

Summary

Kantovo shvatanje prosvećenosti

Ovim spisom Kant se obraća odraslim ljudima čije dužnosti unapređenja vlastite razboritosti, pragmatičke i moralne savršenosti dobijaju pravu težinu tek kada napuste obrazovne institucije i okrilje porodice. Pre toga čovek je odojče, za njegov razvoj i postupke odgovorni su roditelji, koji imaju dužnost i pravo da „rukovode“ detetom, da brinu o njegovom održanju i vaspitanju dok ono ne postane punoletno. Kant tvrdi da je dete u juridičkom smislu „svojina“2 roditelja, jer se oni za njega staraju i za njegove postupke su odgovorni. Centralna teza koja se na različite načine afirmiše i obrazlaže je da prosvećenost treba razumeti kao dužnost čoveka, koja pripada (nesavršenoj) dužnosti da unapređujemo vlastito savršenstvo.[4] Njeno zanemarivanje, kao i u svim ostalim slučajevima neizvršavanja dužnosti, sa sobom nosi svojevrsnu krivicu, zbog čega Kant i tvrdi da je nezrelost neprosvećene osobe samoskrivljena. Za poštovanje prema moralnom zakonu koje iskazujemo delanjem iz dužnosti tada nije dovoljno to da nam ličnost bude ograničavajući (negativan) uslov, već je potrebno da čoveka uopšte načinimo svojom svrhom: ona zahteva da unapređujemo vlastito savršenstvo i sreću drugih ljudi

Štićenici i tutori
Neprosvećenost kao posledica intelektualne arogancije
Javna upotreba uma i državna vlast
Komentar o odnosu samostalne upotrebe razuma i religije
Kultivacija karaktera
Kantov prosvetiteljski slogan
Jelena Govedarica
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call

Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.