Abstract
U članku su opisane ključne ranoislamske tradicije prema kojima se Jeruzalem smatra trećim po važnosti svetim gradom u islamu. Iz perspektive vjerskih, međuvjerskih, političkih i povijesnih okolnosti analiziran je njihov sadržaj te su razmotreni mogući razlozi za nastanak tih tradicija. Pozornost je posvećena tekstualnim i materijalnim vrelima, razini njihove autentičnosti, datiranju, te njihovu tumačenju od strane uglednih orijentalista i povjesničara umjetnosti. U članku su obrađene pojedinačne teme, kao što je Jeruzalem u islamskim kanonskim tekstovima, Muhamedovo noćno putovanje u el-Aksu, legende o Omarovu osvajanju Jeruzalema, imena Jeruzalema u djelima ranoislamskih ljetopisaca, uloga Židova i židovskih obraćenika u nastanku ranoislamskih tradicija te izgradnja, ukrasi, inskripcije i simbolika Kupole nad Stijenom. Autor u zaključku razmatra pitanje u kolikoj je mjeri religijsko čašćenje Jeruzalema u islamu povezano s autohtonim ranoislamskim vjerskim tradicijama, a u kojoj s ranom muslimansko-židovskom interakcijom te političkim procesima, od unutarislamskoga raskola u vrijeme prelaska rašidunske vlasti na umajadsku i Abdul-Malikova sukoba s hidžaskim kalifom el-Zubeirom, preko Križarskih ratova, do današnjega arapsko-izraelskog sukoba.
Highlights
JERUSALEM AS AN OBJECT OF LONGING AND CONFLICTThe rich and exciting history of Jerusalem is the topic of an enormous historiographic opus and the object of numerous analyses
The intent of extensive excavation and research around the Temple Mount conducted by Charles Warren, Charles Wilson and other archaeologists in the mid-nineteenth century was “to measure, draw, and capture every part of the Holy City for Christian and Jewish believers or for antiquarians and historians in search of the setting for biblical events.”[11]. Grabar points out that the first significant work dedicated to Islamic Jerusalem was not published until 1922 and 1927.12 The Muslim-Jewish dispute over Jerusalem began in the early 1920s with Muslims’ violent attacks against Jews.[13]
The topic of Jerusalem in early Islamic tradition would not be complete without a reference to yet another phenomenon of the same genre, and that is anti-Jerusalem Islamic traditions which in varying scope and form are found in the same textual corpus in which we find the faḍā’il al-Quds.[248]
Summary
Bogata i uzbudljiva povijest Jeruzalema tema je golemoga historiografskog opusa i predmet brojnih analiza, pa se lako stječe dojam kako o tome fascinantnom i intrigantnom gradu znamo sve što je relevantno.[1] Grad čiju svetost prepoznaju sve tri velike monoteističke religije nametnuo se kao česta tema sakralnih predaja, drevnih pripovijesti, ezoteričnih mitova i zagonetnih legendi, znanstvene polemike, duhovnih čežnja i religijskih nadmetanja, a u posljednjih pola stoljeća i sve žešćih političkih i vojnih sukoba te sigurnosnih izazova. Svetost Jeruzalema za islam i muslimane na Zapadu donedavno je uglavnom bila poznata samo kao suhi činjenični podatak; njegov su kontekst i sadržaj zapadnjacima bili skoro sasvim strani. Tek u posljednje vrijeme ta se svetost ozbiljnije i, barem naizgled, dublje prepoznaje u međunarodnim političkim kontekstima, ali i onima koji istupaju kao kulturni i povijesni. To je između ostaloga rezultiralo rezolucijama UNESCO-a od listopada 2015.,2 travnja 2016.3 te UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu od srpnja 2017.4 Iz tih se dokumenata iščitava sklonost da se Jeruzalem poglavito naglasi kao islamsko svetište: grad u kojem
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
