Abstract
U ovom članku autor analizira osobitu vezu koja postoji između židovskog naroda i Svete zemlje. Židovski narod preživio je brojna iseljavanja i useljavanja u svojem trajnom hodočašću prema „Obećanoj zemlji”. Ta hodočašća uspjela su izgraditi, oblikovati i održati židovski nacionalni identitet u najtežim trenutcima dugotrajnog egzila. Prvi dio članka sastoji se od općenitog uvoda, nakon kojeg slijedi glavni prikaz iseljavanja i useljavanja u povijesti židovskog naroda. U središnjem dijelu članka raspravljat će se o dvjema glavnim temama. Prva je teološko značenje iseljavanja i useljavanja Židova kao znak božanske providnosti te primjena ideja nagrade i kazne kojima se izražava ispunjenje proroštava iznesenih u Tori i knjigama židovskih proroka (težak izgon, uništenje Obećane zemlje te njezino opustošenje tijekom vremena egzila, ali i povratak izraelskog naroda u nju). Druga tema je ljubav i čežnja židovskog naroda za Cionom, gdje će autor pokazati kako su Biblija i duhovni vođe, rabini, pomogli olakšati bol naroda zbog izgona uvođenjem raznovrsnih blagdana, običaja i molitava kojima su osnažili kolektivno nacionalno pamćenje te održali nadu u okupljanje izgnanih, izgradnju Jeruzalema i Hrama te u dolazak Mesije. Posljednji dio članka obrađuje krize s kojima se židovski narod suočavao tijekom dugog i teškog puta do Ciona. Autor se u radu uz biblijske izvore služi i vrelima iz rabinske literature, od talmudskih vremena preko srednjega vijeka sve do modernog doba. Velik dio literature prvi je put na hrvatski s hebrejskoga i aramejskoga preveo upravo autor.
Highlights
Važno je istaknuti da je progon 1306. godine, poznat i kao „Veliki progon”, bio najveći i najstrašniji od svih progona s kojima su se francuski Židovi suočavali tijekom srednjega vijeka
Jednako tako vidjet ćemo proročanstva o velikom doprinosu židovskog naroda čovječanstvu općenito, usprkos teškom životu u egzilu i boravku u raznim zemljama svijeta, mržnji i progonu te predviđanja o očuvanju židovskih tradicija
Ovakvo je ponašanje moglo dovesti u pitanje i samo postojanje židovskog naroda te su stoga mudraci uveli razne zakone kojima su uništenje Hrama stavili u središte životnog ciklusa i židovske svijesti za vrijeme najvećih slavlja, kao što su useljenje u novi dom ili vjenčanje
Summary
Židovski narod više puta je bio prognan iz svoje domovine, ali, iako progonjen i u egzilu, u zadnjih 2000 godina kao „lutajući narod” nikad nije izgubio nadu u povratak u Obećanu zemlju. E. - nakon 420 godina Rimljani ruše drugi Hram i tjeraju židovski narod u egzil Godine, poznat i kao „Veliki progon”, bio najveći i najstrašniji od svih progona s kojima su se francuski Židovi suočavali tijekom srednjega vijeka. 13 Marani – španjolski i portugalski Židovi koji su živjeli na Iberskom poluotoku te su prešli na kršćanstvo, bilo dobrovoljno, bilo prisilno tijekom srednjega vijeka, ali su istodobno nastavljali potajno prakticirati židovstvo. Godine – Naredba unionističkih snaga o izgonu svih Židova iz vojnog područja koje je uključivalo dijelove Tennesseeja, Mississippija i Kentuckyja tijekom Američkoga građanskog rata. Godine – bio je dio šireg progona Židova iz područja „svete Rusije” u naseobinu pod upravom Sergeja Aleksandroviča, velikog kneza Rusije, nakon što ga je na položaj glavnog upravitelja Moskve imenovao njegov brat, car Aleksandar III. Otprilike 850 000 Židova bilo je prisiljeno napustiti svoju imovinu koju nisu mogli prodati te napustiti arapske zemlje u kojima su rođeni i živjeli
Sign-in/Register to view highlights & summary Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
