Abstract
Keltska nekropola nađena na beogradskoj Karaburmi i dalje je jedno od znacajnijih nalazista za interpretaciju povijesnih, ekonomskih i kulturnih procesa koji su se zbivali na podrucju srednjega Balkana u vremenu od pocetka 4. do konca 1. stoljeca. Ispred svega, predstavlja najobimniji izvor za pojasnjenje kronologije najstarije keltske prisutnosti na tom prostoru, te pruža mogucnost ilustracije kulturnih i ekonomskih razmjera u mreži u koju su sami bili ukljuceni. Naime, prostor je spoja Save i Dunave bio prostorom gdje su se koncentrirale i razvijale tehnoloske inovacije i ujedno prostorom gdje su se filtrirali politicki, vojni i gospodarski kontakti. Na nekropoli, nedvojbeno pripadajucoj regionalnoj vojnoj eliti, istupa nekoliko grobova u kojima su, pored standardnih priloga iz okvira regionalne materijalne kulture, svoje mjesto nasli i predmeti podrijetlom iz sireg prostora, kako latenskog tako i južnog balkanskog svijeta. Među njima, narocito istupa grob broj 22 kod kojega je bilo moguce prepoznati i pojasniti ispreplitanje tradicija i inovacija, te kulturnih ispreplitanja i međusobnih prožimanja.
Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
