Glazbeni život Dubrovnika u 15. i 16. stoljeću

Abstract

Glazba je oduvijek bila važan dio čovjekova života. Ona je nudila ljudima svojevrstan odmak od stvarnosti odvodeći ih u svijet slobode, nesputanosti mašte. Upravo ta povezanost s ljudskom svakodnevicom uvjetovala je razvoj glazbe koji se specifično odrazio na određenim prostorima u različitim razdobljima. U ovom radu bavit ćemo se razvojem i ostvarenjima renesansne glazbe u Dubrovniku. Dubrovačka Republika je, osobito početkom 15. stoljeća, bila pod velikim utjecajem talijanskih razmišljanja i nazora. Taj se utjecaj odrazio i na glazbenu umjetnost. Naime, mnogi dubrovački glazbenici primili su svoje formalno glazbeno obrazovanje u nekom od većih talijanskih gradova koji su bili središnje točke europske renesanse. Ondje su također svjedočili izvedbama velikih glazbenih djela nastalih iz pera talijanskih skladatelja te su ih, neposredno nakon premijera, izvodili u Gradu. Osim talijanskih glazbenika, u Dubrovniku je djelovao i znatan broj drugih glazbenika stranoga podrijetla koji su također ostavili svoj trag na dubrovačku glazbu. Glazba ovoga vremena razvija se u dva različita pravca slijedeći srednjovjekovnu glazbenu tradiciju. S jedne strane možemo pratiti razvoj crkvene glazbe koja se temeljila pretežito na vokalnoj tradiciji uz postepeno obogaćivanje instrumentalnom pratnjom, dok s druge strane uočavamo pojavu profesionalnih svirača svjetovne glazbe unutar glazbenoga tijela Kneževe kapele. Osim crkvenih i svjetovnih institucija u kojima se njegovala profesionalna glazba, na dubrovačku glazbu također je značajno utjecalo i narodno glazbeno stvaralaštvo u kojem su se na specifičan način preplitali elementi vokalne i instrumentalne glazbe s plesom. U renesansnom se Dubrovniku veoma rado muziciralo u okviru raznih službenih i neslužbenih događaja. U službenim prilikama, poput proslava velikih kršćanskih blagdana, poklada i sl., glazbenici Kneževe kapele izvodili su reprezentativnu glazbu u čast Republici. Glazba se ipak češće izvodila u neformalnom okruženju. Tako se na raznim događajima, počevši od krštenja, svadbi, pogreba itd. mogla čuti svirka glazbenika Kneževe kapele te glazbenika amatera. Dubrovački glazbenici također su često imali gostovanja na dvorovima vladara susjednih država. Nažalost, o glazbenom svijetu Dubrovnika 15. i 16. stoljeća do danas svjedoče samo malobrojni sačuvani notni ostaci pojedinih skladbi te određena arhivska vrela koja nam mogu poslužiti za vrednovanje dubrovačkih glazbenih ostvaraja toga vremena te bolje razumijevanje uloge glazbe i njezine povezanosti sa svakodnevnim životom.