Geografska osnova navigacije Velebitskim kanalom prema Senjskom peljaru iz 1639. godine

Mithad Kozličić,Josip Faričić,Sanda Uglešić

doi:10.15291/geoadria.237

Abstract

U radu se analizira Senjski peljar iz 1639. To je prvi plovidbeni priručnik sastavljen na hrvatskom jeziku, a ujedno i prvi pomorsko-geografski opis podvelebitskoga obalnog područja od Senja do Novskog ždrila. U Senjskom peljaru pomorcima je jezgrovito dan pregled osnovnih geografskih značajki relevantnih za planiranje terestričke navigacije uz obalu Velebitskog podgorja. Istraživanjem izvornika toga plovidbenog priručnika, komparativnom analizom s opisima Velebitskog kanala u drugim starim peljarima te sa starim kartografskim prikazima Velebitskog kanala utvrđeno je značenje pojedinih podvelebitskih uvala koje su omogućavale sigurno zaklonište te važnost koja se u vrijeme nastanka Senjskog peljara pridavala pojedinim prirodnim resursima u opskrbi i pomorsko-trgovinskoj razmjeni.

Highlights

For centuries the Velebit Channel1, especially the Velebit Littoral, i.e. the coastal belt between Senj and Novsko ždrilo has had a peripheral role in relation to the main Adriatic transportation
Senjski peljar from 1639 was the first pilot written in Croatian language
It thoroughly describes the coastal area of the Velebit Littoral, which is, in nautical and geographical terms, an important part of the Velebit Channel

Summary

Introduction

For centuries the Velebit Channel, especially the Velebit Littoral, i.e. the coastal belt between Senj and Novsko ždrilo has had a peripheral role in relation to the main Adriatic transportationM. For centuries the Velebit Channel, especially the Velebit Littoral, i.e. the coastal belt between Senj and Novsko ždrilo has had a peripheral role in relation to the main Adriatic transportation. Geoadria 17/1 (2012) 45-71 to su utjecali razmjerno nepovoljan geografski položaj u odnosu na vodeće jadranske luke i plovidbene rute (Gunjača, 1986.; Brusić, 1993.; Kozličić, 2000a, 2000b, Kozličić, Faričić, 2004.; Kozličić, Bratanić, 2006.) te, posebno, nepovoljne geomorfološke značajke velebitskih padina, krškoga i tlom siromašnoga prostora koji nije omogućavao razvoj većih naselja ni intenzivniji razvoj gospodarstva (Rogić, 1975., 1976.). Iznimku donekle čini Senj, zahvaljujući činjenici da se nalazi podno prijevoja Vratnika koji je omogućavao komunikaciju s gorskim zaobaljem Gacke, Like i Gorskog kotara. No Senj nikada nije postao značajna jadranska luka jer njegovo zaobalje nije bilo gospodarski razvijeno, a i prometne veze, s obzirom na velik nagib i loša tehnička obilježja ceste, sve do druge polovice 18. st., odnosno do izgradnje Jozefine, nisu bile kvalitetne (Pejnović, Vujasinović, 1998.)

Objectives

Conclusion