Abstract

In the last ten years, the Serbian Army has been facing the problem of surplus of various ordnance, which resulted from the changes in the organizational structure and rationalization. In addition, at several locations in Serbia there is still a large amount of unexploded ordnance remaining after the NATO bombing. The paper examined the environmental aspects of the destruction of surplus ammunition and unexploded ordnance. A brief survey of the methods of destruction and the technological conditions for their implementation are presented. The impact of toxic constituents of ordnance on human health and the environment is analyzed in particular. In order to minimize environmental risks during the demilitarization process of ordnance, appropriate proposals are given.

Highlights

  • The Serbian Army is faced with the problem of surplus munitions and the presence of UXO at many locations

  • Pri izboru najprihvatljivije metode uništavanja moraju se uzeti u obzir i troškovi kao i posledice na životnu sredinu

  • Osnovne karakteristike ubojnih sredstava i lokacije na kojima se mogu naći Uslovi i stanje u kojem se nalaze UbS važan je parametar u proceni verovatnoće njihove neželjene detonacije

Read more

Summary

EKOLOŠKI ASPEKTI PROCESA DEMILITARIZACIJE I UNIŠTAVANJA UBOJNIH SREDSTAVA

Kao i mnoge druge zemlje u svetu, i Vojska Srbije se u poslednjih dvadesetak godina suočava sa problemom viškova različitih ubojnih sredstava (UbS) koja više nisu perspektivna ili nisu pouzdana za dalje čuvanje i upotrebu, kao i sa relativno velikim brojem neeksplodiranih UbS (NUS) zaostalih nakon NATO bombardovanja [1]. Uklanjanje zastarelih ili neispravnih UbS je u poslednjih nekoliko godina sve urgentniji problem; sa jedne strane, zato što postoji potreba da se oslobodi skladišni prostor, a sa druge strane zbog toga što se vremenom, zbog odvijanja različitih fizičko-hemijskih procesa u UbS, povećava opasnost i verovatnoća nastanka neželjenog akcidenta koji mogu imati izrazito negativne posledice po okolinu i bezbednost ljudi [2]. Pri izboru najprihvatljivije metode uništavanja moraju se uzeti u obzir i troškovi kao i posledice na životnu sredinu. Savremena UbS su sve složenije konstrukcije, pa je zato neophodno još u fazi konstruisanja uzeti u obzir i proces demilitarizacije

Odvajanje eksplozivnih materija
Metode uništavanja ubojnih sredstava
Tehnološke opcije
Analiza uticaja na životnu sredinu
Zatvorena detonacija
Eksplozivno punjenje UbS
Uticaj sastojaka ubojnih sredstava na zdravlje ljudi
TNT RDX HMX Pentrit Tetril
Beli fosfor
Potencijalno kancerogen
Uticaj sastojaka ubojnih sredstava na životnu sredinu
Potencijalni toksični i ekološki efekti
Nema podataka
Nitrogvanidin Nema podataka
Summary
Introduction
Conclusion
Full Text
Paper version not known

Talk to us

Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have

Schedule a call