Abstract
Cilj rada je, u smislu interpretacije duha mjesta (genius loci), interdisciplinarnim pristupom, prikazati povijest jedne grane obitelji Galjuf, koja je u razdoblju od druge polovice XVIII. do početka XX. st. kao svoje sjedište imala dvorac Vižovlje, koji se nalazi na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velikoga Trgovišća. U tom smislu, rad se fokusirao na biografske podatke onih članova obitelji koji su bili vlasnici dvorca. Problematiziran je i društveno-graditeljski status dvorca, na relaciji dvorac–kurija, budući da ni stručno-znanstvena literatura nije uspostavila jasne granice u određenju samih pojmova. Prikazani su osnovni arhitektonski elementi dvorca, njegove mijene tijekom promatranoga razdoblja, uz osvrt na sadašnje znanstvene spoznaje o njegovu izgledu temeljem dostupnih povijesnih izvora. Govoreći o društvenom životu u dvorcu i mijenama koje su pratile tadašnja društveno-ekonomska kretanja, važan izvor predstavlja Spomen-knjiga posjetilaca dvorca u Vižovlju, kao jedna od rijetkih sačuvanih spomen-knjiga zagorskih kurija i dvoraca, a koja je ujedno i paradigmatični prikaz života zagorskoga sitnog plemstva kraja XVIII. i XIX. st.
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
