Abstract
Velikim zalaganjem Andrije Štampara 1920-ih i 1930-ih došlo je do reorganizacije i unaprjeđivanja zdravstvene službe. Pri tome je golemo značenje imala njegova zamisao o potrebi osnivanja i otvaranja domova zdravlja diljem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. potonje Kraljevine Jugoslavije. Otvaranjem Doma narodnoga zdravlja u Osijeku s brojnim službama, napose dispanzerskom i protuepidemijskom, osigurana je u gradu na Dravi bolja zdravstvena zaštita stanovništva. Rad Doma narodnoga zdravlja odvijao se potpuno u skladu s tadašnjim programom socijalne medicine koju je zastupao Štampar, koji je do 1930. u nekoliko navrata boravio u Osijeku. U sastavu novootvorenoga Doma narodnoga zdravlja djelovale su gradska i školska poliklinika, sanitarna inspekcija, anti-TBC i kožno‑venerični dispanzer, antitrahomska i antirabična stanica, dječji dispanzer, zubni odjel i Higijenski zavod, dok su pokusne životinje, potrebne za rad zavodskoga bakteriološkog laboratorija, držane – do izgradnje posebne dvorišne zgrade (1958/59) – u dvorišnoj zgradi koja se nalazila uz zgradu u kojoj je danas Odjel neurologije, dakle u sklopu osječke Opće bolnice.
Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callDisclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
