Abstract
Na nekoliko lokacija u Hrvatskoj (Nova Gradiška, Koprivnica, Gospić i Jastrebarsko) sa različitih vrsta drveća (Picea abies, Larix decidua i Pinus sylvestris) sakupljani su različiti stadiji ariševog potkornjaka, Ips cembrae i smrekinog pisara, Ips typographus te supstrat iz njihovih hodnika u svrhu sakupljana i identifikacije foretičkih grinja. Izravno sa tijela potkornjaka determinirano je 4 vrsta grinja: Iponemus gaebleri (Tarsenomidae), Histiostoma piceae (Astigmata, Histiostomatoidea), Dendrolaelaps quadrisetus (Gamasina) i Urobovella sp. (Uropodidae). Iponemus gaebleri bila je najčešća nađena vrsta kod obiju vrsta potkornjaka. Tri druge vtrste sakupljene su izravno iz hodničkih sustava. Istraživana su i mjesta spajanja foretičkih grinja s potkornjacima. Iponemus gaebleri i D. quadrisetus tako se najčešće nalaze na obronku zadka, dok se foretičke deutonimfe porodice Histiostomatidae obično nalaze na ventralnoj strani prsišta. Statističkom anlizom potvrđen je jasna preferencija I. gaebleri na I. cembrae. Mladi još nezreli kukci Ips cembrae, koji izlaze iz materinjih hodnika nose signifikantno više foretičkih grinja nego roditeljski. Ženke neidentifcirane vrste roda Histiostoma nađene su u hodnicima I. typographus. Grinje su uglavnom bile pokrivene s većim brojem neidentificiranim sporama gljiva iz skupine Ascomycota (Hypocreales). U radu se daje dihotomski ključ za identifikaciju larvi i protonimfi za porodicu Histiostomatidae.
Sign-in/Register to access full text options 
Free) 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a call
