Nacionalna (polazna) kultura ima ključnu ulogu u razvijanju međukulturne komunikacijske kompetencije koja se smatra jednim od temeljnih ciljeva suvremenog poučavanja engleskoga kao stranog jezika. Ovo istraživanje ispituje iskustva i stavove studenata studijskih programa jezičnog usmjerenja – budućih učitelja i nastavnika engleskoga jezika – o statusu i zastupljenosti hrvatske kulture u kontekstu stranojezične nastave. Istraživanje je provedeno na uzorku od 60 ispitanika, uz primjenu polustrukturiranog upitnika kao mjernog instrumenta. Analiza prikupljenih podataka provedena je kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Rezultati istraživanja pokazuju da većina studenata ima iskustvo predstavljanja hrvatske kulture na engleskom jeziku, ali to smatraju zahtjevnim zbog nepoznavanja odgovarajućeg engleskog vokabulara. Svoje znanje engleskih izraza vezanih uz hrvatsku kulturu ocjenjuju kao nedovoljno i ukazuju na nezastupljenost hrvatske kulture u nastavi engleskog jezika kao i u pripadajućim nastavnim materijalima. Za glavne izvore informiranja o hrvatskoj kulturi na engleskom jeziku navode internet i društvene mreže. Gotovo svi ispitanici podržavaju uključivanje hrvatskih kulturnih sadržaja u nastavu engleskog jezika, radi razvoja međukulturne kompetencije i očuvanja hrvatskog kulturnog identiteta, s posebnim interesom za teme povezane s običajima i tradicijom te svakodnevnim životom mladih. Dobiveni rezultati mogu značajno doprinijeti unaprjeđenju stranojezične nastave na akademskoj razini u području razvijanja međukulturne kompetencije, u smislu sustavnog uključivanja elemenata hrvatske kulture i tradicije.

This study validated the Technological Enhancements Questionnaire and examined Croatian secondary school students’ attitudes towards human enhancement technologies, focusing on gender, grade level, and academic achievement. The questionnaire’s two-factor structure, techno-optimism and enhancement scepticism, was statistically robust. Techno-optimism remained consistently high across all groups, while students with higher academic achievement exhibited significantly greater scepticism, indicating increased critical awareness and ethical reflection. These findings are consistent with broader research suggesting that adolescents’ engagement with digital technologies influences their cognitive development and ability to evaluate long-term consequences. The lack of significant differences by gender or grade level suggests that enthusiasm for technological progress is widely shared. However, the nuanced scepticism among academically stronger students highlights the need for educational strategies that foster ethical reasoning and futures thinking. Integrating discussions on enhancement technologies into science curricula can help students critically engage with innovation and prepare them to navigate its societal implications.

There are numerous benefits that music can contribute to the teaching process, such as more interesting teaching, motivation, easier acquisition of teaching content, and more successful language learning. As part of this work, research was conducted during the 2022/2023 school year through an anonymous online survey questionnaire that included eight general education elementary schools in the Republic of Croatia, of which 216 students from the fifth to the eighth grade participated. The goal of the research was to find out the student's opinions in higher grades of the primary general education school on the use of music in the non-musical subjects teaching, as well as possible differences in their opinions with regard to gender and age. The research results showed that music is often used in teaching foreign languages, Fine arts, and Physical and health education, and that classical and popular music is frequently listened to for relaxation and fun. The majority of students would like music to be used more often in the teaching of non-musical subjects. Still, a statistically significant difference in the student's opinions with regard to age and gender has not been determined. The results point to the need to respect the student's wishes and, therefore, more intensive use of music in teaching various subjects, as well as listening to their wishes when choosing music genres.

Diskriminacija se događa u različitim područjima života i zahtijeva sustavan pristup radi njezinog suzbijanja, a obrazovanje je neizostavan element u tom procesu. Ona može imati dugotrajne posljedice na pojedinca i društvo, a njezino pravovremeno prepoznavanje i suzbijanje i jasna osuda preduvjet su stvaranja pravednijeg društva. Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) postaje sve važnija u procesu obrazovanja i može se očekivati da će značajno pomoći i u obrazovanju o štetnosti diskriminacije. Zato je cilj rada istražiti, metodom ankete na populaciji studenata dvaju studijskih smjerova, učiteljskoga te ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, kako se IKT može koristiti za obrazovanje o štetnosti diskriminacije. Fokus istraživanja je na mišljenjima ispitanika o stanju diskriminacije u društvu, osobnom doživljaju diskriminacije i prihvatljivim modelima obrazovanja o štetnosti diskriminacije, uključujući i IKT. Rezultati pokazuju da studenti navedenih smjerova smatraju nužnim provođenje obrazovanja u najranijoj dobi o štetnosti diskriminacije te da je kombinacija klasičnog i obrazovanja uporabom IKT-a najčešći izbor studenata.

Glazbene su preferencije složen fenomen koji se formira pod utjecajem niza različitih čimbenika. U istraživanju su ispitane preferencije učenika osnovne škole prema violinskoj glazbi u klasičnoj i u pizzicato artikulaciji te je provjereno razlikuju li se navedene preferencije s obzirom na spol i dob sudionika te poznatost glazbenih ulomaka. Istraživanje je provedeno na uzorku učenika drugih, trećih, četvrtih, šestih, sedmih i osmih razreda splitskih osnovnih škola (N = 473). Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik kojim su se prikupili sociodemografski podatci o sudionicima, dok su u drugom dijelu upitnika sudionici procjenjivali stupanj sviđanja pojedinog glazbenog ulomka. Glazbeni nosač zvuka sadržavao je deset ulomaka violinske glazbe, po pet u klasičnoj artikulaciji i pet u pizzicato artikulaciji, svaki u trajanju od oko jedne minute. Rezultati potvrđuju da učenici generalno pokazuju veće preferencije violinske glazbe u klasičnoj artikulaciji, u odnosu na violinsku glazbu u pizzicato artikulaciji. Nadalje, na temelju rezultata t-testova, potvrđeno je da učenice, u odnosu na učenike i mlađi učenici, u odnosu na starije učenike, pokazuju veće preferencije violinske glazbe u obje artikulacije. I, konačno, rezultatima ovoga istraživanja potvrđeno je da su preferencije glazbenih ulomaka povezane s poznavanjem tih ulomaka. U radu se naglašavaju glazbenopedagoške implikacije dobivenih rezultata.

Prva hrvatska eksperimentalna psihologinja, Elza Kučera (1883. – 1972.) napisala je, vjerojatno oko 1938. godine, tekst pod naslovom Moja teorija čuvstava i volje, koji je ostao u rukopisu. Ovaj članak usredotočuje se na metodu koja se pojavljuje u Kučerinu tekstu, no koju Kučera nije zasebno obrađivala: psihologiju narodā, poznatiju u njemačkoj inačici kao Völkerpsychologie. Ta je tema (ili metoda) bila osobito relevantna krajem devetnaestog stoljeća, no nakon Drugog svjetskog rata gotovo nestaje iz znanstvenog diskursa. U svom neobjavljenom tekstu Moja teorija čuvstava i volje Kučera se uglavnom pozivala i parafrazirala knjigu svog profesora i mentora s ciriškog sveučilišta Gustava Störringa (1860. – 1946.) Methoden der Psychologie des höheren Gefühlslebens (Metode psihologije višeg emocionalnog života).

U tekstu se analiziraju teorije sjećanja Mauricea Halbwachsa, Jana Assmanna, Aleide Assmann i njihova funkcija u istraživanjima kulture sjećanja. Prema tim autorima, pojedinac se sjeća kao pripadnik neke zajednice ili društvene grupe, a sjećanje se dijeli na komunikacijsko, kulturalno, institucionalizirano sjećanje; potonje inauguracijom utemeljiteljskog mita omogućuje oblikovanje identiteta nacije. Analiza najvažnijih mitova osamnaest istraživanih nacija je pokazala važnost rata kao utemeljiteljskog mita, kod gotovo svih nacija. U Hrvatskoj tu zadaću obavlja Domovinski rat, koji čini jednu od osnovnih pripovijesti suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta. Pokazalo se da rat kao utemeljiteljski mit nije prijetnja demokraciji, već da je to opće mjesto većine demokratskih političkih poretka.

Ovaj rad promišlja fenomen klimatskih izbjeglica kao teološki izazov unutar šireg okvira klimatske krize. Klimatska raseljenost nije samo humanitarno ili pravno pitanje, nego zahtijeva dublju etičku i duhovnu refleksiju. Polazeći od pojma locus theologicus, autor tvrdi da klimatske izbjeglice čine mjesto gdje Bog progovara kroz patnju, ranjivost i ekološku nepravdu. Analiziraju se dokumenti pape Franje, osobito Laudato si', te radovi suvremenih teologa poput Michaela Schöpfa i Jörga Alta, koji ukazuju na povezanost ekološke degradacije i prisilne migracije. Posebna pozornost posvećuje se napetosti između prava na ostanak i prava na dostojanstvenu mobilnost, uz poziv na etiku susreta, pravednosti i metanoje.

Polazeći od spoznaje da je Katolička Crkva kroz povijest prihvaćala komunikacijske tehnologije u evangelizaciji i pastoralnom djelovanju, kao i od Castellsove teorije o umreženome društvu i činjenice da su digitalni mediji dio okruženja u kojemu redovničke zajednice žive, u radu se istražuje prisutnost zajednica posvećenog života u digitalnome prostoru. U istraživanju se polazi od pretpostavke da su redovničke zajednice hrvatskoga govornog područja prepoznale važnost mrežnih stranica kao alata za komuniciranje svoga redovničkoga identiteta i karizme zajednice javnosti. Pri tome se mrežne stranice shvaćaju kao sredstvo institucionalne komunikacije i mjesto za prenošenje poruke o redovničkome načinu života u društvu u kojemu se i informacije o vjeri i duhovnosti traže u online prostoru. U dva vala provedenoga istraživanja, koristeći metodu analize sadržaja, propituje se brojnost službenih mrežnih stranica redovničkih zajednica, razlike u online nazočnosti između muških i ženskih zajednica te način komuniciranja redovničkoga identiteta. Zaključno se interpretiraju nalazi istraživanja s posebnim naglaskom na informativnu i formativnu ulogu te funkcionalnost i interaktivnost redovničkih mrežnih stranica.

Marriage preparation programs contribute significantly to greater couple satisfaction and enhanced spirituality, yet little is known about the effects of online versions of these programs. This study was conducted in Slovenia and examined the short-term effects of an online marriage preparation program on daily spiritual experiences, relationship satisfaction, and overall well-being. The study included 384 participants, 173 men and 211 women, who completed DSES, CSI, and WHO5 questionnaires before and after participating in the online marriage preparation program. The results show that participants' ratings of daily spiritual experiences (p